60 godina ugovorā iz Rima: Komisija se prisjeća europskih postignuća i predvodi raspravu o budućnosti Unije s 27 država članica

Čelnici EU-a okupit će se 25. ožujka u Rimu na proslavi 60. obljetnice ugovorā iz Rima koji su potpisani 1957. na taj dan.

Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker sudjelovat će na rimskom sastanku na vrhu, tijekom kojeg će biti organizirani brojni događaji kojima će se obilježiti taj trenutak i koji će biti prilika za promišljanje o zajedničkoj europskoj budućnosti.

Rimskim ugovorima – koje je potpisalo šest država članica osnivačica – utrt je put Europskoj uniji kakvu danas poznajemo: ponovno ujedinjenom kontinentu mira, utemeljenom na vrijednostima solidarnosti, demokracije i vladavine prava. Njezinim se jedinstvenim tržištem osiguravaju sloboda izbora i kretanja te gospodarski rast i blagostanje za 500 milijuna stanovnika. Riječ je o najvećem trgovinskom bloku na svijetu i najvećem donatoru razvojne i humanitarne pomoći. Ova je obljetnica trenutak da se osvrnemo na svoja zajednička postignuća i raspravimo o budućnosti EU-a s 27 država članica. Nakon predstavljanja Komisijine Bijele knjige o budućnosti Europe, od europskih se čelnika očekuje donošenje Rimske deklaracije u kojoj će se istaknuti Unijina postignuća u prošlosti, sadašnji izazovi i obećanje da će se raditi na jedinstvu Unije s 27 država članica i jačanju zajedničkog djelovanja u ključnim područjima politike, u korist građana.

Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: „Naši su roditelji, djedovi i bake osnovali ovu Uniju s jednom zajedničkom vizijom: nikad više rata. Bili su čvrsto uvjereni da ako rušimo prepreke i radimo zajedno – a ne jedni protiv drugih – svi postajemo snažniji. Povijest je pokazala da su imali pravo. Tijekom 60 godina vrijednosti na kojima je sagrađena ova Unija nisu se promijenile: mir, sloboda, tolerancija, solidarnost i vladavina prava povezuju nas i ujedinjuju. Ne smije ih se uzimati zdravo za gotovo, već se za njih moramo boriti svaki dan. Naša demokracija, naša raznolikost i naši neovisni i slobodni mediji stupovi su snage Europe – nijedan pojedinac niti institucija nisu iznad zakona. Europska unija promijenila nam je živote nabolje. Moramo se pobrinuti da to nastavi činiti zbog onih koji će doći poslije nas. Zasad svi putovi vode u Rim. Kako god bio utrt, poslije Rima postoji samo jedan put naprijed: europsko jedinstvo.“

Komisija je 1. ožujka, uoči rimskog sastanka na vrhu, Bijelom knjigom o budućnosti Europe pokrenula sveeuropsku raspravu u kojoj će građanima i političkim čelnicima omogućiti da oblikuju viziju EU-a s 27 država članica. U Bijeloj knjizi utvrđeni su mogući scenariji za budućnost Europe. Nakon neformalnog sastanka 27 predsjednika država ili vlada 10. ožujka u Bruxellesu, rimski je sastanak na vrhu sljedeća prilika da čelnici EU-a prošire tu raspravu. U Rimu će čelnici potpisati Deklaraciju iz Rima, koju su zajednički pripremili predsjednici Tusk i Juncker te premijeri Muscat i Gentiloni.

Deklaracija iz Rima označava početak procesa. Nakon rimskog sastanka na vrhu, Komisija će predstaviti niz dokumenata za razmatranje o pitanjima koja su ključna za Europu: 1. razvoj socijalne dimenzije Europe 2. produbljenje ekonomske i monetarne unije 3. iskorištavanje globalizacije 4. budućnost obrane Europe i 5. budućnost financija EU-a. Te će zamisli biti dodatno razrađene u govoru predsjednika Junckera o stanju Unije u rujnu 2017. prije nego što se donesu prvi zaključci na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2017. To će pridonijeti odluci o smjeru u kojem će se djelovati, koji će biti predstavljen do izbora za Europski parlament u lipnju 2019.

Komisija će u predstojećim mjesecima organizirati i javne rasprave s Europskim parlamentom i državama članicama te internetska savjetovanja kako bi europski građani mogli izraziti i podijeliti svoja stajališta o budućnosti Europe preko Komisijinih predstavništva i posebnog web-mjesta koje će biti pokrenuto 25. ožujka. To su neke od ključnih točaka u procesu na temelju Bijele knjige.

Događaji u Rimu koje organizira Komisija

U suradnji s talijanskim nadležnim tijelima, Komisija u Rimu organizira nekoliko događaja na visokoj razini kako bi obilježila obljetnicu i potaknula raspravu o europskoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

  • Digitalni dan, (23. ožujka), Palača Doria Pamphilj: potpredsjednik Andrus Ansip i povjerenik Günther Oettinger okupit će ministre EU-a i vodeće predstavnike industrije radi promicanja suradnje i bolje pripreme naših društava i gospodarstva u cilju iskorištavanja punog potencijala digitalne transformacije Europe. Očekuje se da države članice preuzmu obveze u pogledu računalstva visokih performansi, povezane mobilnosti, digitalizacije industrije i digitalnih radnih mjesta.
  • Seminar Jean Monnet „Budućnost Europe: obveza za (vas) mlade” (23. – 24. ožujka), Hotel Quirinale: više od stotinu profesora iz programa Jean Monnet, tvoraca politika, novinara, predstavnika građanskog društva i udruga mladih te studenata raspravljat će o budućnosti EU-a i potrebi dodatnog uključivanja mladih naraštaja u izgradnju europskog projekta.
  • Građanski dijalog (24. ožujka), Acquario di Roma: visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini i Joseph Muscat, premijer Malte, koja trenutačno predsjeda Vijećem, održat će građanski dijalog s nekoliko stotina mladih Europljana, među kojima i sa studentima u okviru programa Erasmus koji trenutačno studiraju u Rimu.
  • Susret sa socijalnim partnerima(24. ožujka), Palača Chigi: predsjednik Juncker, potpredsjednik Dombrovskis i povjerenik Thyssen zajedno s predsjednicima Europskog vijeća i Europskog parlamenta susrest će se s predstavnicima sindikata i poslovnih udruga na događaju kojem će domaćin biti talijanski premijer.
  • Forum i koncert (24. ožujka), Sveučilište La Sapienza: „Sretan rođendan, Europo – promjena smjera prema Europi”.
  • Koncert orkestra mladih EU-a (25. ožujka), Vila Medici: „Zvuk sna”.

Kontekst

Ugovorima iz Rima uspostavljeno je zajedničko tržište u kojem se osobe, roba, usluge i kapital mogu slobodno kretati te su stvoreni uvjeti za napredak i stabilnost europskih građana. Na temelju toga i zajedničkih vrijednosti demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava Unija je rasla i ponovno ujedinila europski kontinent nakon pada Berlinskog zida, osiguravši napredak, socijalno i gospodarsko blagostanje te održivost za 500 milijuna građana.

EU je danas mjesto gdje Europljani mogu uživati u jedinstvenoj raznolikosti kultura, ideja i tradicija. Europljani su stvorili doživotne međusobne veze i mogu putovati, studirati i raditi izvan nacionalnih granica. Europa je pionir jednakosti spolova, a broj zaposlenih žena danas je viši nego ikada. 6,5 milijuna Europljana trenutačno radi u drugoj državi članici EU-a. 1,7 milijuna Europljana svaki dan prelazi granicu kako bi radili u drugoj državi članici. 9 milijuna mladih Europljana imalo je priliku u okviru programa Erasmus sudjelovati u obrazovnoj, strukovnoj ili stručnoj razmjeni.

U 2017., dok slavimo 60 godina Ugovorā, prvi put u deset godina možemo reći da baš svaka država članica ponovno bilježi gospodarski rast. Svaki se dan 338,6 milijuna ljudi koristi eurom, koji je zajednička valuta u 19 od 28 država članica. Europska unija postala je najveći trgovinski blok na svijetu. Ukupan izvoz iz EU27 vrijedan je približno 5,8 bilijuna EUR. To je više od jedne trećine ukupnog svjetskog izvoza te više od dva i pol puta nadmašuje izvoz Kine i više od tri puta izvoz SAD-a. EU je najveći trgovinski partner 80 zemalja. Svakom dodatnom milijardom eura podupire se 15 000 radnih mjesta diljem EU-a.

U Bijeloj knjizi koju je Europska komisija predstavila 1. ožujka ponuđeno je pet scenarija razvoja Unije do 2025.:

  • Ne odustajemo”: EU27 nastavlja ostvarivati svoj plan pozitivnih reformi
  • Samo jedinstveno tržište”: EU27 se usredotočuje na jedinstveno tržište jer se 27 država članica ne može dogovoriti o sve većem broju područja politika
  • Oni koji žele više, čine više”: EU27 nastavlja prema današnjem planu, ali države članice koje to žele mogu bliže surađivati u određenim područjima
  • Činiti manje, ali učinkovitije”: usmjerava se na brže ostvarenje većih rezultata u odabranim političkim područjima, dok u drugima čini manje
  • Zajedno činimo mnogo više”: države članice odlučuju dijeliti više ovlasti, resursa i odlučivanja na svim razinama.

Scenariji obuhvaćaju niz mogućnosti i služe kao ilustracija. Jedan ne isključuje drugi, a nisu ni konačni.


Dodatne informacije

Informativni članak: Proces na temelju Bijele knjige

Bijela knjiga o budućnosti Europe

Internetska stranica: 60 godina EU-a, uključujući događanja u državama članica

Audiovizualni portal: 60 videozapisa doživljaja Europe

Knjižica ECPS-a: „Europska priča: 60 godina zajedničkog napretka”

Internetska stranica EEAS-a: 60 godina EU-a u svijetu

Složi vlastitu origami golubicu EU60

Natjecanje za najbolji GIF: Priča o GIF-u EU-a

#EU60 #FutureOfEurope

Comments are closed