Europa 2020

Prioriteti

Europska unija ulaže velike napore u konačni izlazak iz krize i stvaranje uvjeta za konkurentnije gospodarstvo s većom zaposlenosti.

Strategijom Europa 2020. nastoji se potaknuti rast koji je pametan – učinkovitijim ulaganjem u obrazovanje, istraživanje i inovacije, održiv – zahvaljujući odlučnom zaokretu ka niskougljičnom gospodarstvu i uključiv – stavljanjem velikog naglaska na stvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva. Strategija ima ambiciozne ciljeve u pet područja: zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i klima/energetika.

U svrhu mjerenja napretka u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020., za cijelu EU dogovoreno je 5 glavnih ciljeva. Taj ograničen skup ciljeva na razini EU-a prenosi se u nacionalne ciljeve u svakoj državi EU-a koji odražavaju različite situacije i okolnosti.

Pet ciljeva za EU u 2020.

  1. Zapošljavanje

zaposleno je 75 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine

  1. Istraživanje i razvoj 

3 % BDP-a EU-a ulaže se u istraživanje i razvoj

  1. Klimatske promjene i energetska održivost

emisije stakleničkih plinova smanjene su za 20 % (ili čak 30 %, uz odgovarajuće uvjete) u odnosu na 1990.

20 % energije crpi se iz obnovljivih izvora

energetska učinkovitost povećana je za 20 %

  1. Obrazovanje

stopa ranog napuštanja školovanja manja je od 10 %

barem 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine završilo je visokoškolsko obrazovanje

  1. Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti

barem 20 milijuna ljudi manje živi u siromaštvu ili u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti

Obilježja ciljeva

  • Služe za davanje općeg pregleda položaja koji bi EU trebao zauzeti u odnosu na glavne parametre do 2020.
  • Prenose se u nacionalne ciljeve kako bi svaka država članica mogla provjeriti svoj napredak prema ostvarenju tih ciljeva.
  • Ne podrazumijevaju podjelu tereta; radi se o zajedničkim ciljevima koje treba ostvarivati kombinacijom djelovanja na nacionalnoj razini i razini EU-a.
  • Međusobno su povezani i uzajamno se podupiru:
    • unaprjeđenjima u obrazovanju pridonosi se stvaranju novih radnih mjesta i smanjuje siromaštvo
    • istraživanjima i razvojem, inovacijama u gospodarstvu te učinkovitijim iskorištavanjem resursa povećava se konkurentnost i stvaraju nova radna mjesta
    • ulaganjem u čišće tehnologije pridonosi se borbi protiv klimatskih promjena stvaranjem novih poslovnih mogućnosti i mogućnosti zapošljavanja.

Posebne preporuke po državama

Posebne preporuke po državama članicama dokumenti su koje Europska komisija priprema za svaku državu, analizirajući njezinu gospodarsku situaciju i dajući preporuke za mjere koje bi država trebala usvojiti tijekom sljedećih 18 mjeseci. Prilagođene su određenim problemima s kojima se suočava svaka država i obuhvaćaju širok raspon tema: stanje javnih financija, reforme mirovinskog sustava, mjere za stvaranje radnih mjesta i borbu protiv nezaposlenosti, izazove u području obrazovanja i inovacija itd. Konačno prihvaćanje Posebnih preporuka po državama članicama koje priprema Komisija na najvišoj razini vrše nacionalni voditelji u Vijeću Europe. Hrvatska je ostvarila punopravno članstvo u Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine. Sudjelovala je u Europskom semestru za 2013.g. na dragovoljnoj i neformalnoj osnovi.

Pregled RH

Hrvatske su vlasti u 2012. godini usvojile nekoliko reformskih mjera. Vlada je, posebice, poduzela dodatne korake za premještanje poreznog opterećenja na poreze koji manje štete rastu i uvela mjere protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Osim toga, prihvaćen je i novi zakon radi lakšeg razrješavanja problema nenaplativih kredita, a postignut je i određeni napredak u području smanjenja visokih troškova za osnivanje poduzeća. Mjere za povećanje fleksibilnosti tržišta rada, jačanje sustava obrazovanja i smanjenja administrativnog opterećenja poduzeća trenutno su u fazi razrade. U drugim su područjima reformski napori skromniji, posebno kada je riječ o smanjenju prikrivenih obveza i fragmentacije mirovinskog sustava, poboljšanja učinkovitosti pravosuđa i unaprjeđivanja mehanizama za sprječavanje korupcije u javnoj upravi.

Hrvatska se suočava s važnim izazovima. Nakon pet godina recesije, poticanje rasta i povećanje broja radnih mjesta te istovremena kontrola fiskalne konsolidacije predstavljaju glavni kratkoročni izazov, dok su poboljšanje konkurentnosti i jačanje povjerenja u financijski sektor ključne zadaće za srednjoročno razdoblje. Hrvatska će morati uložiti dodatne napore u smanjenje visokog proračunskog deficita i rješavanje obveza poduzeća u državnom vlasništvu te istovremeno zaštititi ulaganja i druge rashode kojima se potiče rast. Jedan je od ciljeva i povećanje učinkovitosti oporezivanja. Država mora hitno poduzeti odgovarajuće mjere i u borbi protiv rigidnost tržišta rada i nepovoljnog poslovnog okruženja.

Comments are closed