Europski semestar – Gospodarska prognoza za jesen 2015

european_semester_2015_v6_en_bigGospodarski oporavak u europodručju i Europskoj uniji traje već tri godine. Trebao bi se sljedeće godine nastaviti umjerenim tempom unatoč sve težim uvjetima u globalnom gospodarstvu.

Jesenska europska gospodarska prognoza 2015. objavljena je 5. studenoga 2015.

U kontekstu nižih cijena nafte, prilagodljive monetarne politike i relativno slabe vanjske vrijednosti eura gospodarski oporavak ove se godine pokazao čvrstim u državama članicama. Međutim, ostao je spor.
Slabi utjecaj pozitivnih čimbenika, a pojavljuju se novi izazovi poput usporavanja u zemljama s tržištima u nastajanju i globalnoj trgovini te ustrajne geopolitičke napetosti. Unatoč izazovima rast bi se tijekom 2016. i 2017. trebao nastaviti zahvaljujući drugim čimbenicima, kao što su bolji rezultati u području zapošljavanja čime se podržava realni raspoloživi dohodak te povoljniji uvjeti kreditiranja, napredak u financijskom razduživanju i veća ulaganja. U nekim će zemljama pozitivan utjecaj strukturnih reformi također pridonijeti daljnjem rastu.
U cijelosti, očekuje se da će rast realnog BDP-a europodručja iznositi 1,6 % 2015., 1,8 % 2016. i 1,9 % 2017. Na razini EU-a očekuje se rast realnog BDP-a s 1,9 % ove godine na 2,0 % 2016. i 2,1 % 2017.

PROGNOZA ZA HRVATSKU  
 Nakon šest godina recesije hrvatsko gospodarstvo ponovno raste u 2015., za 1,1%.
 Prognoza je da će se rast ubrzati i doseći 1,7% u 2017., zbog veće apsorpcije sredstava EU.
 Javni dug, međutim, također raste i očekuje se da će doseći 92,9% BDP-a do kraja razdoblja obuhvaćenog projekcijom.

Oporavak je sveprisutan u državama članicama

Ove godine domaća potražnja bilježi rast u većini država članica europodručja, a gospodarske aktivnosti trebale bi se pojačati diljem EU-a tijekom 2016. i 2017. Zbog rasta nominalnih prihoda i niske inflacije i privatna potrošnja bilježi rast. Očekuje se i porast ulaganja zbog rasta raspoloživih dohodaka, poboljšanja profitnih marži, povoljnih uvjeta financiranja i boljih izgleda u pogledu potražnje.

Prijašnje reforme pridonose boljim rezultatima na tržištu rada

Na tržištu rada dolazi do poboljšanja, no sporo i neravnomjerno u državama članicama. Međutim, zemlje koje su pogođene krizom i koje su provele reforme tržišta rada trebale bi ostvariti daljnje dobitke u pogledu rasta zaposlenosti. U europodručju očekuje se rast zaposlenosti od 0,9 % ove i sljedeće godine, a 2017. od 1 %. U EU-u zaposlenost bi trebala porasti za 1,0 % ove godine i za 0,9 % tijekom 2016. i 2017. Općenito gledajući, očekuje se da će stopa nezaposlenosti i dalje postupno opadati, uz znatne razlike među državama članicama. Predviđa se da će u europodručju stopa nezaposlenosti sljedeće godine pasti na 10,6 % i na 10,3 % 2017. u odnosu na 11,0 % ove godine. Na razini EU-a, prognoze ukazuju na pad nezaposlenosti na 9,2 % 2016. odnosno 8,9 % 2017. u odnosu na 9,5 % ove godine.

Fiskalna prognoza sve je bolja

Zahvaljujući proteklim naporima u pogledu fiskalne konsolidacije, cikličkom jačanju gospodarske aktivnosti i, u manjoj mjeri, nižim kamatnim rashodima očekuje se pad ukupnog udjela deficita u BDP-u europodručja na 2,0 %. Udio deficita u BDP-u europodručja trebao bi se do 2017. sniziti na 1,5 %. Očekuje se da u europodručju ostane na snazi pretežito neutralna fiskalna politika. Predviđa se pad udjela duga u BDP-u europodručja s najviše vrijednosti od 94,5 % 2014. na 91,3 % u 2017. Udio deficita u BDP-u EU-a trebao bi se sniziti na 1,6 % u 2017. u odnosu na predviđenih 2,5 % ove godine. Udio duga u BDP-u EU-a trebao bi se pak 2017. sniziti na 85,8 % u odnosu na predviđenih 87,8 % ove godine.

Niže cijene nafte privremeno snižavaju inflaciju

Nagli pad cijena nafte i drugih roba zaslužan je za snižavanje ukupne stope inflacije ispod nule u europodručju i EU-u u rujnu. Međutim, iza te pojave skriva se činjenica da rast plaća, jačanje privatne potrošnje i smanjenje proizvodnog jaza sve jače utječu na cijene. Očekuje se rast godišnje inflacije u europodručju (ove godine iznosi 0,1 %) i EU-u (ove godine iznosi 0 %) na 1,0 % odnosno 1,1 % sljedeće godine te na 1,6 % u oba područja 2017.

Usporavanje u globalnom gospodarstvu otežava potražnju za izvozom EU-a

Izgledi za globalni rast i svjetsku trgovinu znatno su se pogoršali od proljeća zbog recesije u novim zemljama s tržištima u nastajanju, posebice u Kini. Očekuje se da će tržišna gospodarstva dosegnuti najniže vrijednosti ove godine te da će gospodarski oporavak započeti 2016.Dosad je izvoz europodručja uvelike bio pošteđen pogoršanja u globalnoj trgovini uglavnom zahvaljujući padu vrijednosti eura u prošlosti. Međutim, očekuje se da će doći do smanjenja rasta izvoza 2016. prije blagog porasta 2017.

Porast suficita tekućeg računa

Trenutačni suficit tekućeg računa europodručja trebao bi porasti ove godine zbog nižih cijena nafte i boljih trgovinskih uvjeta, ali i zbog održavanja visokih viškova u određenim državama članicama te ispravljanja prošlih deficita u drugim državama članicama. Očekuje se da će se trenutačni suficit tekućeg računa donekle sniziti 2017. uz oporavak cijena nafte i pogoršanje trgovinskih uvjeta.

Dolazak tražitelja azila može imati male no pozitivne gospodarske učinke

Ovom se prognozom pruža prva procjena gospodarskog učinka dolaska velikog broja tražitelja azila u EU. Kratkoročno gledajući, BDP raste zbog dodatnih javnih izdataka. Srednjoročno, očekuje se dodatan pozitivan učinak na rast zbog povećanja ponude radne snage pod uvjetom da su na snazi ispravne politike kojima se olakšava pristup tržištu rada. Za EU u cjelini utjecaj na rast je malen, ali se može jače osjetiti u nekim državama članicama.

Rizici za predviđanje uglavnom su vanjski i mahom negativni

Rizici povezani s perspektivom za globalno gospodarstvo povećali su se. Slabiji rast na tržištima u usponu, posebice više poremećaja u prilagodbi u Kini i učinci očekivane normalizacije monetarne politike SAD-a na tržišta u usponu, mogli bi imati negativnije učinke na ulaganja i gospodarske aktivnosti u Europi od onih koji se trenutačno predviđaju.

Kontekst

U središtu pozornosti gospodarskih prognoza GU-a ECFIN jesu EU, pojedine države članice, europodruče, ali i izgledi za određena veća svjetska gospodarstva i države kandidatkinje za članstvo u EU-u.

Prognozama je obuhvaćeno razdoblje od najmanje dvije godine i oko 180 varijabli. Prognoze se ne temelje na centraliziranom gospodarskome modelu, nego na analizama koje izrađuju službe GU-a ECFIN u pojedinim državama koristeći se modelima i stručnim znanjem. Dosljednost se osigurava nizom usporedbi među državama i varijablama. Prognoze za EU i europodručje stvaraju se agregiranjem podataka pojedinih država članica.

Prognoze GU-a ECFIN objavljuju se tri puta godišnje u skladu s godišnjim ciklusom postupaka gospodarskog nadzora EU-a, poznatim pod nazivom europski semestar. Prije prihvaćanja tih postupaka u jesen 2012. svake su se godine objavljivale dvije potpune i dvije privremene prognoze.

EUROPSKI SEMESTAR

U ovoj se prognozi uzimaju u obzir svi relevantni dostupni podaci i čimbenici, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, sve do 22. listopada 2015. Uvrštene su samo politike koje su uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, a u projekcijama se ne pretpostavljaju njihove promjene.
Ova se prognoza temelji na nizu vanjskih pretpostavki u pogledu tečajnih i kamatnih stopa te cijena robe. Prikazane brojke odraz su tržišnih očekivanja proizašlih na tržištima izvedenica u vrijeme izrade prognoze.
Komisija će svoju gospodarsku prognozu ažurirati u veljači 2016.