Građani smatraju da EU treba imati šire ovlasti

U istraživanju provedenom za Europski parlament, većina građana ističe kako su od početka krize suočeni s financijskim poteškoćama.

U istraživanju rađenom krajem travnja, gotovo sedam od deset ispitanika (69%) kaže kako želi jaču ulogu za Europsku uniju u borbi protiv koronakrize. Istodobno, gotovo šest od deset ispitanika nije zadovoljno solidarnošću između EU država članica u razdoblju pandemije. Iako 74% građana kaže da su čuli za mjere i odluke Europske unije kao odgovor na pandemiju, samo 42 % je njima za sada i zadovoljno.

EU treba bolje zajedničke alate za upravljanje krizama kao što je pandemija COVID-19

Oko dvije trećine ispitanika (69%) slaže se da “EU treba imati veće ovlasti za suočavanje s krizama kao što je pandemija COVID-19”. Manje od četvrtine građana (22%) protivi se toj tvrdnji. Najveća potpora većim ovlastima EU-a je u Portugalu i Irskoj, najmanja u Češkoj i Švedskoj.

U odgovoru  na pandemiju, Unija bi se – smatraju europski građani – primarno trebala fokusirati na stvaranje dostatnih zaliha medicinske opreme za sve države članice, na potporu istraživanjima za razvoj cjepiva, izravnu financijsku potporu državama članicama i na poboljšanje znanstvene suradnje među članicama.

Pozivi na oživljavanje europske solidarnosti u kriznim vremenima

Snažna potpora većim ovlastima EU-a i jačanju koordiniranog EU odgovora u skladu je s nezadovoljstvom kojeg većina ispitanika izražava kad je riječ o solidarnosti među državama članicama EU-a u borbi protiv pandemije koronavirusa. Njih 57% nije sretno sadašnjom razinom solidarnosti, a 22% “niti najmanje zadovoljno”. Samo trećina ispitanika (34% ) kaže da su zadovoljni, a najviše u Irskoj, Danskoj, Nizozemskoj i Portugalu. Najviše nezadovoljnika je u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, te Austriji, Belgiji i Švedskoj.

EU mjere su prepoznate, ali ocjena je da nisu dovoljne

Tri od četiri ispitanika u svim državama u kojima je provedena anketa kaže da su čuli, vidjeli ili pročitali nešto o EU mjerama odgovora na pandemiju koronavirusa. Trećina građana (33%) zna navesti koje su to mjere. Istodobno, oko polovica ispitanika (52%)  upoznatih s EU mjerama ističe da njima za sada nisu zadovoljni. Samo 42% je zadovoljno, najviše u Irskoj,  Nizozemskoj, Danskoj i Finskoj. Najveće razočaranje je u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj, a prilično visoka razina i u Austriji i Bugarskoj.

Šest od deset građana prolazi kroz financijske probleme

Jasna većina ispitanika (58%) pri anketiranju je istaknula da od početka pandemije privatno prolazi kroz financijske poteškoće. To uključuje: gubitak prihoda (30%), nezaposlenost ili djelomičnu nezaposlenost (23%), korištenje ušteđevine prije nego je to planirano (21%), probleme s plaćanjem najamnine, računa, kredita (14%) ili osiguranja kvalitetnih obroka (9%). Jedan od deset građana morali su financijsku pomoć zatražiti od obitelji ili prijatelja, a 3% prijeti financijski krah.

Općenito, financijski problemi najčešći su kod ispitanika u Mađarskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, a najmanje prisutni u Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Finskoj i Austriji. U ovoj posljednjoj skupini zemalja, više od polovice ispitanika nisu zabilježili nikakve financijske poteškoće: 66% u Danskoj, 57% u Nizozemskoj, 54% u Finskoj, te 53% u Švedskoj.