Hrvatska se pomaknula za dva mjesta na ljestvici DESI indeksa

Na kojem je stupnju digitalnog razvoja vaša zemlja? Europi treba jedinstveno digitalno tržište kako bi poboljšala svoje rezultate u području digitalizacije

Europska komisija danas objavljuje rezultate indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2018., alata kojim se mjere rezultati država članica u području povezivosti, digitalnih vještina, internetske aktivnosti, digitalizacije poduzeća i digitalnih javnih usluga. Iz tog je indeksa vidljivo da se EU sve više digitalizira, no napredak još uvijek nije dovoljan kako bi Europa sustigla vodeće zemlje u svijetu i kako bi se smanjile razlike među državama članicama. Zbog toga je potrebno što prije dovršiti jedinstveno digitalno tržište i povećati ulaganja u digitalno gospodarstvo i društvo.

Potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip izjavio je: Ovo je zaokret u pravom smjeru, premda još uvijek mali. Gledano u cjelini EU napreduje, no taj napredak još uvijek nije dovoljan. U međuvremenu druge zemlje i regije svijeta napreduju većom brzinom. Zbog toga moramo povećati ulaganja u digitalizaciju i što prije dovršiti jedinstveno digitalno tržište kako bismo poboljšali rezultate u digitalizaciji, osigurali prvoklasnu povezivost, elektroničke javne usluge i razvijen sektor e-trgovine.

Povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel izjavila je: Očekujemo brz napredak u provedbi glavnih reformi kao što je Europski zakonik elektroničkih komunikacija čiji je cilj poticanje ulaganja u poboljšanu povezivost. Ovogodišnji indeks digitalnoga gospodarstva i društva pokazuje da moramo poduzeti dodatne napore kako bismo riješili problem nedostatnih digitalnih vještina građana. Uvođenjem više digitalnih tehnologija i razvojem vještina dodatno ćemo osnažiti građane, poduzeća i javne uprave. Na taj ćemo način moći uspješno provesti digitalnu transformaciju u našim društvima.

U protekloj godini EU je nastavio poboljšavati svoje rezultate u području digitalizacije te se u manjoj mjeri suzio jaz između digitalno najrazvijenijih i digitalno najslabije razvijenih zemalja (s 36 bodova na 34 boda). Najbolje rezultate prema indeksu DESI za 2018. ostvarile su Danska, Švedska, Finska i Nizozemska, koje su se svrstale među predvodnike u digitalizaciji na svjetskoj razini. Slijede ih Luksemburg, Irska, Ujedinjena Kraljevina, Belgija i Estonija. U protekle četiri godine najveći su napredak ostvarili Irska, Cipar i Španjolska (za više od 15 bodova). Međutim, pojedine zemlje EU-a još uvijek moraju prijeći dugačak put, a EU u cjelini mora poboljšati svoje rezultate kako bi bio konkurentan na globalnoj razini.

ranking

 

2.


DESI za 2018. pokazuje sljedeće:

Povezivost se poboljšala, ali nije dostatna da zadovolji rastuće potrebe

  • Ultrabrza povezivost od najmanje 100 Mb/s dostupna je 58 % kućanstava, a broj pretplata ubrzano raste. Ultrabrzim širokopojasnim internetom služi se 15 % kućanstava, što je dvostruko više nego prije samo dvije godine te peterostruko više nego 2013.
  • 80 % europskih kućanstava pokriveno je brzim širokopojasnim internetom od najmanje 30 megabita u sekundi (Mb/s) (76 % prošle godine), a trećina (33 %) europskih kućanstava ima pretplatu (što je povećanje od 23 % u usporedbi s prethodnom godinom i 166 % u usporedbi s 2013.).

U EU-u se broj pretplata na podatkovni promet u mobilnoj mreži povećao za 57 % u odnosu 2013. i dosegnuo brojku od 90 pretplata na sto stanovnika. 4G mobilne mreže pokrivaju u prosjeku 91 % stanovništva EU-a (84 % prošle godine).

Prema pokazateljima, potražnja za brzim i ultrabrzim širokopojasnim internetom ubrzano raste te se očekuje da će u budućnosti još više rasti. Komisija je predložila reformu EU-ovih telekomunikacijskih pravila kako bi se zadovoljile sve veće potrebe Europljana za povezivošću te kako bi se potaknula ulaganja.

Sve se više Europljana koristi internetom za komuniciranje

Najveći porast u upotrebi internetskih usluga odnosi se na telefonske i videopozive: gotovo polovina Europljana (46 %) upotrebljava internet za telefoniranje, što je povećanje od gotovo 20 % u usporedbi s prošlom godinom odnosno više od 40 % u usporedbi s 2013. Prema ostalim pokazateljima danas se 81 % Europljana internetom koristi najmanje jednom tjedno (79 % prošle godine).

Kako bi se povećalo povjerenje u internetsko okruženje, 25. svibnja 2018. stupit će na snagu nova pravila EU-a o zaštiti podataka.

EU ima više digitalnih stručnjaka nego prije, no i dalje je prisutan jaz u vještinama

  • EU je vrlo malo napredovao u povećanju broja studenata s diplomom iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (u 2015. broj diplomiranih osoba iznosio je 19,1 na 1000 stanovnika u dobnoj skupini 20–29 u usporedbi s 18,4 u 2013.)
  • 43 % Europljana još nema osnovne digitalne vještine (44 % prošle godine).

Kako bi se uklonio jaz u digitalnim vještinama u Europi, Komisija je uz Koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta pokrenula i program pripravništva „Digitalna prilikaˮ. U okviru te pilot-inicijative do 6000 studenata i osoba koje su nedavno diplomirale dobit će priliku za pripravništvo u digitalnom sektoru u drugoj državi članici EU-a do 2020.

Poduzeća se sve više koriste digitalnim tehnologijama; e-trgovina polagano raste

Iako sve više poduzeća šalje elektroničke račune (18 % u usporedbi s 10 % u 2013.) ili upotrebljava društvene mreže za povezivanje s kupcima i partnerima (21 % u usporedbi s 15 % u 2013.), proteklih godina stagnira broj MSP-ova koji svoje proizvode prodaju na internetu (17 %).

Kako bi potaknula e-trgovinu u EU-u Komisija je predložila niz mjera, od transparentnijih cijena dostave paketa do jednostavnijih pravila o PDV-u i digitalnim ugovorima. Od 3. prosinca 2018. potrošači i poduzeća moći će pronaći najbolje ponude na internetu na cijelom području EU-u bez diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta.

Europljani se sve više koriste elektroničkim javnim uslugama

58 % korisnika interneta služi se mogućnošću elektroničke dostave obrazaca javnoj upravi (52 % u 2013.)

  • 18 % građana koristi se uslugama e-zdravlja.

U travnju 2018. Komisija je donijela inicijative o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i e-zdravlju koje će omogućiti znatno poboljšanje prekograničnih internetskih javnih usluga u EU-u.

Kontekst

Godišnjim indeksom digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) mjeri se napredak država članica EU-a u razvoju digitalnoga gospodarstva i društva. Zahvaljujući njemu zemlje EU-a mogu lakše utvrditi područja u kojima su potrebna prioritetna ulaganja i mjere. DESI je ključan alat i pri analizi napretka u digitalizaciji u okviru europskog semestra koji zemljama EU-a omogućuje da raspravljaju o svojim ekonomskim i proračunskim planovima te prate napredak u određenim razdobljima tijekom godine.

Ove se godine pod nazivom DESI zajedno objavljuju indeks DESI i podrobnija analiza nacionalnih digitalnih politika koja daje pregled napretka i provedbe politika u državama članicama (prijašnje Izvješće o digitalnom razvoju Europe). Izvješćima se prilaže podrobnije poglavlje o telekomunikacijama za svaku državu članicu. Radi bolje usporedbe među državama članicama u okviru DESI-ja izrađuju se i analize među zemljama u pogledu povezivosti, vještina, uporabe interneta, uvođenja digitalnih tehnologija u poduzećima, digitalnih javnih usluga, istraživanja i razvoja u području IKT-a i ulaganja u inovacije te uporabe sredstava iz programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. u državama članicama.

Komisija je predstavila 29 zakonodavnih prijedloga u okviru svoje strategije jedinstvenog digitalnog tržišta te u nedavno objavljenoj Komunikaciji pozvala Europski parlament i države članice da navedene prijedloge donesu do kraja 2018.

Dodatne informacije

Pitanja i odgovori

Profili država

Informativni članak: Jedinstveno digitalno tržište na korist svih Europljana

Informativni članak: Podatkovno gospodarstvo za sve Europljane

Stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta – mjere Europske komisije od 2015.

Videozapisi

#DESIEU

Comments are closed