Jedinstveno digitalno tržište: Komisija poziva na brzo donošenje ključnih predloženih inicijativa i objašnjava koji su izazovi pred nama

Na polovini svojeg mandata, Europska komisija danas je objavila pregled svoje strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini provedbenog razdoblja.

U njemu ocjenjuje postignuti napredak, poziva suzakonodavce na brzo djelovanje u pogledu svih već podnesenih prijedloga i najavljuje daljnje mjere u pogledu internetskih platformi, podatkovnoga gospodarstva i kibersigurnosti.

Od svibnja 2015. Europska komisija podnijela je 35 zakonodavnih prijedloga i političkih inicijativa, kao što je i najavila u svojoj strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta. Pozornost je sada usmjerena na postizanje političkih dogovora s Europskim parlamentom i Vijećem o svim prijedlozima, prije svega o osuvremenjivanju EU-ovih telekomunikacijskih propisa, kojom će se pojačati ulaganja u kvalitetne mreže velike brzine neophodne za potpuno ostvarenje digitalnoga gospodarstva i digitalnog društva.

U današnjoj komunikaciji o pregledu na sredini razdoblja Komisija je utvrdila tri glavna područja u kojima je potrebno daljnje djelovanje na razini EU-a: 1. razvoj europskog podatkovnog gospodarstva do njegova punog potencijala, 2. zaštita europske imovine rješavanjem izazovā kibersigurnosti i 3. promicanje internetskih platformi kao odgovornih dionika u pravednom internetskom ekosustavu.

Andrus Ansip, potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište, izjavio je: Komisija je održala svoje obećanje i predstavila sve glavne inicijative za izgradnju jedinstvenog digitalnog tržišta. Sada Europski parlament i države članice trebaju što prije donijeti te predložene inicijative kako bi u cijeloj Europi došlo do uzleta gospodarstva, inovacija i stvaranja novih radnih mjesta. Dvije godine od početka njezine provedbe, predlažemo ažuriranje naše strategije kako bi se uzeli u obzir novi izazovi i tehnologije. Potrebna nam je kibersigurna infrastruktura u svim dijelovima EU-a tako da svi i svagdje mogu uživati u brzoj i sigurnoj povezivosti. Već smo se dogovorili o strogim pravilima EU-a za zaštitu osobnih podataka; sada moramo osigurati slobodan protok neosobnih podataka kako bismo mogli imati povezane automobile i usluge e-zdravstva. Potrebno nam je računalstvo visokih performansi i radna snaga koja posjeduje digitalne vještine kako bismo u najvećoj mogućoj mjeri iskoristili potencijal podatkovnoga gospodarstva. Sva ta područja od ključne su važnosti za digitalnu budućnost Europe.

Prema novoj studiji Eurobarometra, koja je također objavljena danas, dvije trećine Europljana smatra da upotreba najnovijih digitalnih tehnologija pozitivno utječe na društvo, gospodarstvo i njihove živote, i većina ispitanika očekuje od EU-a, država članica i poduzeća da poduzmu mjere za suočavanje s izazovima digitalizacije (kao što su utjecaj na radna mjesta i potreba za boljim digitalnim vještinama).

HRVATSKA
Hrvatska se nalazi na 24. mjestu od 28 država članica EU-a. Iako je sveukupno gledajući ostvarila spor napredak, sa 23. pala je na 24. mjesto jer su ostale države napredovale brže. Hrvatski se građani internetom služe više od prosjeka. Osobito vole čitati vijesti (2. mjesto u poretku), slušati glazbu, igrati igre ili gledati videosnimke i filmove na internetu. Njihove digitalne vještine neprestano se poboljšavaju (sa 17. mjesta u poretku 2015. na 13. mjesto 2016.). Upotreba digitalnih tehnologija u poduzećima gotovo je na razini prosjeka. Poduzeća se uslugama u oblaku služe više od prosjeka (16 %, 9. mjesto u poretku). Promet MSP-ova koji prodaju usluge i proizvode na internetu u porastu je i iznad je prosjeka EU-a. Digitalne javne službe postupno se poboljšavaju: rezultati Hrvatske u području dostupnosti otvorenih podataka iznad su prosjeka EU-a, no broj korisnika usluga e-uprave povećava se sporo te nema napretka u pogledu pružanja usluga. Najveći izazov za Hrvatsku u smislu digitalizacije predstavljaju loši rezultati u području povezivosti. Širokopojasni pristup u ruralnim područjima i pokrivenost brzim širokopojasnim internetom ograničeni su. Osim toga, cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje su izrazito visoke.

Izvješće o digitalnom napretku Europe 2017. godine
  • Kad je riječ o kibersigurnosti, do rujna 2017. Komisija će preispitati Strategiju EU-a za kibersigurnost i mandat Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) kako bi ga uskladila s novim okvirom za kibersigurnost na razini EU-a. Komisija će raditi i na prijedlogu dodatnih mjera povezanih sa standardima, certifikacijom i označivanjem u području kibersigurnosti kako bi se povezani predmeti učinili kibersigurnijima.
  • U području internetskih platformi, do kraja 2017. Komisija će pripremiti inicijativu za rješavanje problema nepoštenih ugovornih odredaba i poslovnih praksi utvrđenih u odnosima između platformi i poduzeća, a nedavno je donijela i neke odluke povezane s provedbom propisa o tržišnom natjecanju koje su relevantne u tom pogledu. Komisija je uspostavila nekoliko dijaloga s internetskim platformama unutar jedinstvenog digitalnog tržišta (npr. internetski forum EU-a, Kodeks ponašanja u pogledu nezakonitog govora mržnje na internetu, Memorandum o razumijevanju o prodaji krivotvorenih proizvoda putem interneta) i planira ih bolje koordinirati. Jedan je od ciljeva postići napredak u pogledu postupovnih aspekata i načela za uklanjanje nezakonitih sadržaja (prijava i djelovanje) na temelju transparentnosti i zaštite temeljnih prava.

Osim toga Komisija se bavi i pitanjem potrebe za daljnjim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu i tehnologije u područjima u kojima su potrebna ulaganja koja uvelike nadilaze kapacitete pojedinačnih država članica, osobito u području računalstva visokih performansi.

Kontekst:

Jedinstveno digitalno tržište glavni je prioritet Junckerove Komisije. Od potpuno funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta očekuje se doprinos našem gospodarstvu od 415 milijardi EUR godišnje i zahvaljujući njemu mogle bi se otvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta. U dvije godine protekle od predstavljanja strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, EU je brzo postigao važne dogovore, npr. o ukidanju naknada za roaming u EU-u od 15. lipnja 2017. za sve građane koji putuju, o prenosivosti sadržaja, što će već od početka 2018. omogućiti Europljanima da i tijekom putovanja uživaju u filmovima, glazbi, videoigrama ili e-knjigama na koje su se pretplatili kod kuće, ili o oslobađanju radiofrekvencijskog pojasa od 700 MHz za razvoj tehnologije 5G i novih internetskih usluga. Kad je riječ o ostalim prijedlozima, u Europskom parlamentu i Vijeću trenutačno se raspravlja o njihovu konačnom obliku.

Dodatne informacije

Pitanja i odgovori o pregledu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini razdoblja

Informativni članak: pregled napretka strategije jedinstvenog digitalnog tržišta

Informativni članci o uspjesima u pogledu radnih mjesta, zapošljivosti, osposobljavanja i društvenih pitanja u kontekstu digitalizacije

Eurobarometar Stavovi u pogledu utjecaja digitalizacije i automatizacije na svakodnevni život

Studija o vještinama u raznim sektorima

Izvješće o digitalnom razvoju Europe, uključujući i ažurirano izvješće o telekomunikacijama i informacije po državama

 

Comments are closed