Komisija je donijela prve prijedloge u okviru Europskog migracijskog programa

sea-ship-694982_640Svojim prijedlozima Komisija riječi pretvara u djela te utvrđuje izravne i dugoročne odgovore na migracijske izazove s kojima se Europa suočava. Dva tjedna nakon predstavljanja Europskog migracijskog programa Komisija je donijela prve prijedloge sveobuhvatnog pristupa radi poboljšanja upravljanja migracijama. 

Nakon što su tragično izgubljeni životi na Sredozemlju prošlog mjeseca, predsjednici europskih država i vlada čvrsto su se obvezali na solidarnost među državama članicama kako bi se uhvatili u koštac sa zajedničkim migracijskim izazovima. Svojim prijedlozima Komisija riječi pretvara u djela te utvrđuje izravne i dugoročne odgovore na migracijske izazove s kojima se Europa suočava.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: „Komisija riječi pretvara u djela. Solidarnost ide ruku pod ruku s odgovornošću. Zato se u našim prijedlozima snažno zahtijeva da se pravilno primjenjuju propisi o azilu i da države članice učine sve što bi trebale kako bi se spriječila zlouporaba. Europa bi trebala pružiti utočište svima kojima je potrebno. No one koji ga neopravdano traže trebalo bi brzo prepoznati i vratiti u matične zemlje. To je ključno kako bi društvo dobro prihvatilo migracijsku politiku.”

Visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini rekla je:ƒ„Dva tjedna nakon donošenja programa, predstavljamo konkretne prijedloge za njegovu provedbu s glavnim ciljem:brzo spasiti živote i pružiti zaštitu u EU-u osobama kojima je potrebna, bilo na moru, u EU-u ili u trećim zemljama. Kako bismo pružili podršku kapacitetima za azil i migracije te kako bismo se uhvatili u koštac s temeljnim uzrocima zbog kojih ljudi bježe i migriraju – siromaštvom, ratovima, kršenjima ljudskih prava i prirodnim katastrofama – intenziviramo suradnju s matičnim i tranzitnim zemljama te zemljama domaćinima za izbjeglice. Razgovarala sam o tim ciljevima s ministrima razvoja u kontekstu naših razmišljanja o novim održivim razvojnim ciljevima i još sam jedanput razmijenila mišljenja s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki Moonom o sveobuhvatnim koracima koje želimo poduzeti.”

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: „Komisija je pokazala da može djelovati brzo i odlučno radi boljeg upravljanja migracijama. Programima premještanja i preseljenja, jačanjem operacija Triton i Posejdon te akcijskim planom za borbu protiv krijumčara odgovaramo na najhitnije izazove s kojima smo suočeni. Istodobno pokrećemo javno savjetovanje o reviziji Direktive o plavoj karti. Nadamo se da će nam donijeti vrijedne informacije kako bismo pretvorili taj instrument u istinsku vizitkartu Unije u okviru globalnog tržišnog natjecanja za talente i vještine.”

Europska komisija 27. svibnja predstavila nekoliko različitih i konkretnih mjera kao odgovor na trenutačne migracijske izazove:

  • Premještanje: Mehanizam za krizne situacije radi pomoći Italiji i Grčkoj: Europska komisija predlaže upotrebu mehanizma za krizne situacije na temelju članka 78. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Odredba koja će se primijeniti prvi put iskoristit će se za uspostavljanje programa premještanja u kriznim situacijama radi pomoći Italiji i Grčkoj. Taj program primijenit će se na državljane Sirije i Eritreje koji trebaju međunarodnu zaštitu i stigli su u Italiju ili Grčku nakon 15. travnja 2015. ili nakon pokretanja mehanizma. Tijekom sljedeće dvije godine trebalo bi premjestiti ukupno 40 000 osoba iz Italije i Grčke u druge države članice na temelju ključa raspodjele. To je otprilike 40 % ukupnog broja tražitelja azila koji su stigli u te zemlje 2014. i nedvojbeno trebaju međunarodnu zaštitu. Hrvatska trebala bi primiti 747 osoba. Komisija je spremna učiniti isto ako se i ostale države članice, primjerice Malta, suoče s naglim priljevom migranata. Države članice primit će 6000 eura za svaku premještenu osobu u njihovo državno područje.
  • Preseljenje: Komisija je donijela preporuku u kojoj od država članica traži da tijekom dvije godine na temelju ključa raspodjele presele 20 000 osoba koje nisu iz EU-a. Uvjet je da je Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) ustanovio da one nedvojbeno trebaju međunarodnu zaštitu. Hrvatska trebala bi primiti 315 osoba. Države članice koje sudjeluju u programu imat će pravo na financijsku potporu. Europska unija u tu će svrhu osigurati 50 milijuna eura za razdoblje 2015. – 2016.
  • Akcijski plan EU-a za borbu protiv krijumčarenja migranata: Planom za razdoblje 2015. – 2020. utvrđuju se konkretne mjere za sprečavanje i suzbijanje krijumčarenja migranata. One obuhvaćaju sastavljanje popisa sumnjivih plovila, posebne platforme za poboljšanu suradnju i razmjenu informacija s financijskim institucijama te suradnju s pružateljima internetskih usluga i društvenim medijima. Cilj je da se time osigura brzo otkrivanje i uklanjanje internetskog sadržaja kojim se koriste krijumčari pri oglašavanju svojih aktivnosti.
  • Smjernice o uzimanju otisaka prstiju: Da bi zajednički europski sustav azila učinkovito funkcionirao, migrantima pri dolasku sustavno treba uzimati otiske prstiju. Službe Komisije objavile su smjernice za države članice u kojima su utvrđene najbolje prakse za uzimanje otisaka prstiju novim osobama koje traže međunarodnu zaštitu. Timovi za krizne situacije iz Europskog potpornog ureda za azil (EASO), Frontexa i Europola radit će na terenu kako bi brzo prepoznali dolazne migrante, registrirali ih i uzeli im otiske prstiju te procijenili kome je potrebna zaštita.
  • Javno savjetovanje o budućnosti Direktive o plavoj karti: Komisija želi poboljšati postojeći sustav plave karte EU-a kojim se želi olakšati visokokvalificiranim osobama da dođu živjeti i raditi u EU-u. No taj se sustav zasad rijetko upotrebljava. Pozvani su dionici (migranti, poslodavci, vladine organizacije, sindikati, nevladine organizacije, agencije za zapošljavanje itd.) da razmijene svoja mišljenja o plavoj karti EU-a i o tome kako se može unaprijediti.

Komisija ima na umu i novi operativni plan za operaciju Triton. Novim operativnim planom za poboljšanu zajedničku operaciju Triton utvrđuje se novi broj resursa: 10 pomorskih, 33 kopnena i 8 zračnih resursa te 121 sudionik. Operativnim planom također se proširuje zemljopisno područje Tritona na jug do granica malteške zone traganja i spašavanja kako bi se obuhvatilo područje bivše talijanske operacije Mare Nostrum.

Europski migracijski program

IP-15-5039_hr