Komisija je objavila konačno izvješće o istraživanju sektora e-trgovine

U svojem konačnom izvješću o istraživanju sektora e-trgovine Europska komisija utvrđuje poslovnu praksu koja bi mogla ograničiti tržišno natjecanje. To izvješće Komisiji omogućuje da usmjeri izvršavanje protumonopolskih pravila EU-a na tržištima e-trgovine, te je već potaknulo poduzeća da preispitaju svoju praksu.

Povjerenica za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: Određena praksa poduzeća na tržištima e-trgovine može ograničiti tržišno natjecanje neopravdanim ograničavanjem načina distribucije proizvoda u EU-u. Naše izvješće to potvrđuje. Tim se ograničenjima može ograničiti izbor potrošača i spriječiti niže cijene na internetu. Istovremeno postoji potreba za uravnoteživanjem interesa trgovaca na malo na internetu i tradicionalnih trgovaca na malo u korist potrošača. Nalazi izvješća pomažu nam da usmjerimo izvršavanje pravila EU-a o tržišnom natjecanju na tržištima e-trgovine.

Jedan od osnovnih ciljeva Komisijine strategije jedinstvenog digitalnog tržišta jest potrošačima i poduzećima osigurati bolji pristup robi i uslugama. Istraživanje sektora e-trgovine nadopunjuje zakonodavne prijedloge Komisije u tom području. S pomoću tog istraživanja Komisija je željela utvrditi eventualne probleme u pogledu tržišnog natjecanja na europskim tržištima e-trgovine.

Danas objavljeno izvješće sadržava Komisijine konačne nalaze te uzima u obzir primjedbe na preliminarno izvješće iz rujna 2016., u velikoj mjeri potvrđujući zaključke preliminarnog izvješća.

Uvid koji je Komisija dobila iz istraživanja sektora omogućit će joj da usmjeri izvršavanje protumonopolskih pravila EU-a na europskim tržištima e-trgovine, među ostalim pokretanjem dodatnih protumonopolskih istražnih postupaka. Komisija je već u veljači 2017. zbog mogućnosti ograničavanja tržišnog natjecanja pokrenula tri zasebna istražna postupka o hotelskom smještaju, distribuciji računalnih videoigara i praksi određivanja cijena elektroničkih uređaja za široku potrošnju.

Nadalje, istraživanje o sektoru potaknulo je poduzeća da na vlastitu inicijativu preispitaju svoju poslovnu praksu. Zahvaljujući tome, potrošači mogu jednostavnije kupovati proizvode izvan nacionalnih granica te imaju koristi od nižih cijena i većeg izbora trgovaca na malo. Komisiji je poznato da su poduzeća iz tekstilne industrije, Mango (u sklopu društva Punto Fa), Oysho i Pull & Bear (oba u sklopu društva Inditex) te Dorothy Perkins i Topman (oba u sklopu društva Arcadia), ali i iz drugih sektora trgovine na malo (proizvođač aparata za kavu De Longhi i proizvođač fotoopreme Manfrotto) već preispitala svoju praksu te to pozdravlja.

Za osmišljavanje strategija distribucije u EU-u poduzećima je ključno dosljedno tumačenje pravila EU-a o tržišnom natjecanju u području e-trgovine. Da bi se to postiglo, Komisija će na temelju nalaza iz istraživanja o sektoru proširiti dijalog o izvršavanju pravila u području e-trgovine s nacionalnim tijelima odgovornima za tržišno natjecanje u okviru Europske mreže za tržišno natjecanje. Komisijino snažnije izvršavanje pravila poslužit će dionicima kao vodič kroz konkretnu praksu u području e-trgovine. 

Glavni nalazi

Roba široke potrošnje

U izvješću se potvrđuje da je rast e-trgovine u proteklom desetljeću, a osobito transparentnost cijena i cjenovno natjecanje, uvelike utjecao na strategije distribucije poduzeća i ponašanje potrošača. Konačnim rezultatima istraživanja o sektoru naglašavaju se sljedeći tržišni trendovi:

  •                  Veliki broj proizvođača u posljednjih je deset godina odlučio izravno prodavati svoje proizvode potrošačima preko svojih trgovina na malo na internetu, čime uvelike konkuriraju svojim distributerima.
  •                  Sve veća primjena selektivnih sustava distribucije, u kojima proizvode mogu prodavati samo prethodno odabrani ovlašteni prodavatelji, proizvođačima omogućuje bolju kontrolu njihovih distribucijskih mreža, osobito u smislu kvalitete distribucije i cijene.
  •                  Sve veća primjena ugovornih ograničenja radi bolje kontrole distribucije proizvoda. Ovisno o poslovnom modelu i poslovnoj strategiji ta ograničenja mogu poprimiti različite oblike, kao što su ograničenja u određivanju cijena, zabrana prodaje na tržištima (platformama), ograničenja upotrebe alata za uspoređivanje cijena i isključivanje aktera koji isključivo djeluju na internetu iz distribucijskih mreža.

Određena se praksa ponekad može opravdati, primjerice radi poboljšanje kvalitete distribucije proizvoda. Druga praksa, međutim, može potrošačima neopravdano uskratiti veći izbor proizvoda i niže cijena u e-trgovini. Zbog toga je potrebno djelovanje Komisije da se osigura poštovanje pravila EU-a o tržišnom natjecanju.

Digitalni sadržaji

Rezultati istraživanja sektora e-trgovine potvrđuju da je dostupnost licencija nositelja autorskih prava na sadržaje ključna za pružatelje digitalnih sadržaja i osnovni čimbenik kojim se određuje razina tržišnog natjecanja.

U izvješću se upućuje na određenu praksu licenciranja koja može otežati pojavu novih poslovnih modela i usluga na internetu. Međutim, svakom procjenom te prakse licenciranja u okviru pravila EU-a o tržišnom natjecanju moraju se uzeti u obzir karakteristike industrije digitalnih sadržaja.

Jedan od glavnih nalaza istraživanja o sektoru jest da se gotovo 60 % pružatelja digitalnih sadržaja koji su sudjelovali u istraživanju s nositeljima prava ugovorno obvezalo na geografsko blokiranje.

Pružatelji sadržaja mogu provoditi geografsko blokiranje zbog objektivno opravdanih razloga, primjerice zbog pitanja povezanih s PDV-om ili određenih zakonskih odredbi od javnog interesa. Komisija je već predložila zakonodavstvo kojim bi se osiguralo da potrošači koji žele kupiti proizvode i usluge u drugoj državi članici na internetu ili na tradicionalni način nisu diskriminirani u smislu pristupa cijenama, ponude ili uvjeta plaćanja, osim ako je to zbog određenog razloga objektivno opravdano. Komisija je također predložila modernizaciju propisa EU-a o autorskim pravima kako bi se uvelike povećao prekogranični pristup audiovizualnom sadržaju na internetu, uzimajući u obzir veliku važnost teritorijalnog korištenja audiovizualnog sadržaja za model financiranja europskog audiovizualnog sektora. O oba se prijedloga trenutačno pregovara s Europskim parlamentom i Vijećem.

Svaka mjera izvršavanja tržišnog natjecanja povezana s geografskim blokiranjem morala bi se temeljiti na pojedinačnoj procjeni, koja bi uključivala i analizu moguće utemeljenosti utvrđenih ograničenja.


Kontekst

Komisija je u svibnju 2015. u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta pokrenula istraživanje sektora e-trgovine. Komisija je tijekom istraživanja prikupila dokaze od gotovo 1900 poduzeća koja posluju u e-trgovini robe široke potrošnje i digitalnog sadržaja te analizirala oko 8000 ugovora o distribuciji i licenciranju.

Cijelo izvješće dostupno je ovdje. MEMO/17/1262.

Komisija je u ožujku 2016. u dokumentu za raspravu objavila početne nalaze o geografskom blokiranju, a u rujnu 2016. u preliminarnom izvješću predstavila je svoje početne nalaze. Za dodatne informacije vidi web-mjesto o istraživanju sektora.

Comments are closed