Komisija podržala novi hrvatski nacionalni program širokopojasnog pristupa internetu za razdoblje 2017. – 2023.

Europska komisija utvrdila je da je plan Hrvatske za širokopojasnu mrežu nove generacije (NGN) u vrijednosti od 101,4 milijuna EUR u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Cilj je tog programa pružiti brzi internetski pristup ondje gdje trenutačno nije dostupan, osobito u ruralnim područjima.

Povjerenica za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: „Program širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj omogućit će brži internet privatnim i poslovnim korisnicima koji ga trenutačno nemaju. To će Hrvatskoj pomoći da uspostavi infrastrukturu potrebnu za informatičko društvo i pridonese stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta u EU-u.”

Sadašnje tržište širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj karakteriziraju visoke cijene i mali broj korisnika u odnosu na prosjek EU-a. Cilj je tog programa znatno poboljšati trenutačno stanje i pomoći Hrvatskoj da poveća svoju povezivost i ispuni ciljeve koje je u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta postavila Komisija.

Posredničke mreže, kao što je mreža nove generacije (NGN) u Hrvatskoj, čine okosnicu internetskih mreža i mogu se smatrati informacijskim autocestama. Mreže pristupa sljedeće generacije (NGA), koje se više mogu smatrati lokalnim cestama, spajaju se u NGN.

Prethodnim hrvatskim programom širokopojasnog pristupa, koji je Komisija odobrila u siječnju 2016., podupiralo se uvođenje mreža NGA u područja slabe ili nikakve pokrivenosti. Cilj je nove mjere osigurati brzinu prijenosa u uzlaznom smjeru (upstream) koji će biti dovoljan za održivost već prije odobrenog programa u ruralnim područjima.

Hrvatski NGN bit će uveden dijelom u područjima u kojima ne postoji posrednička mreža NGN ili u područjima u kojima je infrastruktura posredničkih mreža nedostatna za ispunjenje predviđenih potreba. Nijedan operator nije iskazao interes za komercijalno ulaganje u ciljana područja programa koja je Hrvatska utvrdila detaljnim kartiranjem i dvjema javnim raspravama.

Cilj je programa povećati pokrivenost širokopojasnom mrežom velike brzine i pružiti brzine od 100 Mbit/s simetrično (tj. učitavanje i preuzimanje). Program će završiti 31. prosinca 2023. Nova infrastruktura većim će se dijelom financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj te dijelom iz nacionalnih fondova, a mreža će ostati u javnom vlasništvu.

Upravljanje programom povjereno je javnom poduzeću Odašiljači i veze (OiV) koje će svim zainteresiranim operatorima ponuditi dugoročne ugovore o zakupu infrastrukture. Ti će operatori potom moći ponuditi usluge povezivanja lokalnim pružateljima pristupa koji pružaju usluge krajnjim korisnicima. Na taj će način nova posrednička mreža NGN podržavati mreže NGA koje su već odobrene u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.

Komisija je tu mjeru ocijenila u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, prije svega s njegovim Smjernicama o širokopojasnom pristupu iz 2013. Cilj je tih smjernica, među ostalim, osigurati da javno financiranje ne zauzme mjesto privatnih ulaganja. Njima se osigurava i da ostali pružatelji usluga mogu pod jednakim uvjetima upotrebljavati javno financiranu infrastrukturu. Time se štiti učinkovito tržišno natjecanje koje je ključni pokretač ulaganja, boljih cijena i kvalitete za privatne i poslovne korisnike.

Komisija je zaključila da pozitivni učinci na tržišno natjecanje na hrvatskom tržištu širokopojasnog pristupa nadmašuju moguće negativne učinke na već etablirane operatore. Stoga je utvrdila da je hrvatski program NGN-a u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.


Kontekst

Komisija je u svojoj komunikaciji Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – ususret gigabitnom društvu 2025.  svim školama, prometnim čvorištima, glavnim pružateljima javnih usluga i digitalno intenzivnim poduzećima odredila cilj da do 2025. postignu internetsku povezanost s brzinama preuzimanja i učitavanja od 1 gigabita podataka u sekundi. Osim toga, sva europska kućanstva trebala bi imati pristup mrežama koje nude brzinu preuzimanja od najmanje 100 Mbps koja se već do 2020. može unaprijediti do 1 gigabita.

Kao dio svoje strategije za jedinstveno digitalno tržište, Komisija želi potaknuti uvođenje širokopojasnog pristupa, osobito u područjima slabe pokrivenosti, i osigurati visoku razinu povezivosti u EU-u. U pogledu povezivosti Hrvatska je na zadnjem mjestu među 28 država članica. Prema Komisijinu Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije, pristup mrežama NGA ima 60 % hrvatskih kućanstava, u odnosu na prosjek od 76 % u EU-u. U prosjeku se na njih pretplati samo 10 % hrvatskih kućanstava, a prosjek u EU-u je 37 %.

Smjernicama o širokopojasnom pristupu iz 2013., koje su stupile na snagu 26. siječnja 2013., nudi se stabilnost i pravna sigurnost za ulaganja u širokopojasni pristup. Njima se usklađuju ciljevi, s jedne strane, poticanja brzog uvođenja infrastrukture širokopojasnog pristupa javnim sredstvima i, s druge strane, najvećeg mogućeg smanjenja opasnosti od istiskivanja privatnih ulaganja i stvaranja monopola. One stoga u tom pogledu nadopunjuju druge već postojeće politike EU-a i država članica.

Verzija koja nije povjerljiva aktualne odluke bit će objavljena pod brojem predmeta SA.41065 u registru državnih potpora na web-mjestu Komisije za tržišno natjecanje kad se riješe sva pitanja u pogledu povjerljivosti podataka. U tjednim e-novostima o državnim potporama navedene su nove objave odluka o državnim potporama na internetu i u Službenom listu EU-a.


Više informacija

Strategija-sirokopojasni-pristup2016-2020

Okvirnoi nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa

 

 

Comments are closed