Komisija pokreće razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe do 2025.

Nakon pokretanja rasprave o budućnosti Europe putem Bijele knjige o budućnosti Europe predstavljene 1. ožujka, Komisija se usredotočuje na socijalnu dimenziju Europe do 2025.

Današnjim dokumentom za razmatranje socijalne dimenzije Europe pokreće se postupak razmatranja s građanima, socijalnim partnerima, europskim institucijama i vladama kojim se nastoji pronaći odgovore na izazove s kojima će se naša društva i građani suočavati u sljedećim godinama. Ovim se dokumentom ujedno nastoji pojasniti doprinos koji se ostvaruje na razini EU-a u prevladavanju tih izazova.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: „Ovim dokumentom za razmatranje uspostavljaju se temelji rasprave o tome kakvu vrstu socijalne dimenzije želimo za Europu i koje bi mjere trebalo poduzeti na Europskoj razini kako bi se odgovorilo na izazove s kojima smo danas suočeni.Kako bismo postigli suglasnost u pogledu ideja iznesenih u ovom dokumentu za razmatranje, računamo na aktivno sudjelovanje nacionalnih parlamenata, socijalnih partnera i građana.”

Konkretnije, u dokumentu za razmatranje socijalne dimenzije Europe koji je sastavljen pod vodstvom potpredsjednika Dombrovskisa i povjerenice Thyssen postavljaju se opća društvena pitanja o našem načinu života i organizaciji naših društava te o tome kako održati naš životni standard, otvoriti brojnija i bolja radna mjesta, ljudima omogućiti stjecanje odgovarajućih vještina i stvoriti veći osjećaj jedinstva u našem društvu, čime bi se pridonijelo budućem društvu i radnom okruženju.

U dokumentu su za to predviđene tri mogućnosti djelovanja u budućnosti, koje sadržavaju argumente koji se često spominju u javnim raspravama:

  • Ograničavanje socijalne dimenzije na slobodno kretanje: u okviru te mogućnosti Unija bi zadržala pravila za promicanje prekograničnoga kretanja ljudi, primjerice pravila o pravima socijalnog osiguranja mobilnih građana, o upućivanju radnika, o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i priznavanju diploma. No više ne bi bilo minimalnih standarda na razini EU-a za, primjerice, zdravlje i sigurnost radnika, radno vrijeme i vrijeme za odmor ili rodiljni i očinski dopust. Europa više ne bi stvarala mogućnosti za razmjenu najbolje prakse među državama članicama u područjima obrazovanja, zdravstva, kulture i sporta, a socijalni i regionalni programi preraspodjele u državama članicama koji se sufinanciraju sredstvima EU-a morali bi se ukinuti ili financirati nacionalnim sredstvima.
  • Oni koji žele, čine više u pogledu socijalnih pitanja: različite skupine država mogle bi odlučiti zajednički činiti više u pogledu socijalnih pitanja. Mogle bi to biti države europodručja, kako bi očuvale snagu i stabilnost eura te izbjegle nagle prilagodbe životnog standarda svojih građana ili bilo koja druga moguća kombinacija država sudionica koje bi se usredotočile na druga pitanja.
  • EU27 zajedničkim snagama jača socijalnu dimenziju: iako bi glavna odgovornost za djelovanje u socijalnom području i dalje ostala na nacionalnim i lokalnim tijelima, EU bi istraživao načine dodatnog pružanja podrške mjerama država članica, u potpunosti iskorištavajući sve svoje alate. Zakonodavstvom bi se ne samo postavili minimalni standardi, nego bi se u odabranim područjima mogla potpuno uskladiti prava građana u cijelom EU-u, u cilju fokusiranja na socijalnu konvergenciju socijalnih ishoda.

Dok Europa sastavljena od 27 država članica razmišlja o tome kako će oblikovati svoju budućnost, pravi je trenutak za raspravu o socijalnoj dimenziji naše Unije, koja je pritom i nužna. U duhu Bijele knjige o budućnosti Europe, dokumentom za razmatranje otvara se rasprava tako što se njime nude različite ideje, prijedlozi i mogućnosti za socijalnu dimenziju Europe do 2025. Ideje iznesene u okviru različitih mogućnosti mogu se kombinirati te nisu ni preskriptivne ni restriktivne. Njihova je svrha obogatiti raspravu i osigurati potrebne informacije za nju, nakon čega slijedi djelovanje.

Komisija je istovremeno predana tome da nastavi ostvarivati socijalnu Europu u skladu sa svojim političkim smjernicama i Programom rada Komisije. Današnje pokretanje europskog stupa socijalnih prava i pratećih inicijativa vodeća je inicijativa u ovom mandatu kako bi se ostvario napredak u smjeru tržištâ rada i sustava socijalne skrbi koji su otporniji na buduće izazove, pravedniji i bolje funkcioniraju i kako bi se poduprla ponovna uspostava konvergencije u pogledu boljih uvjeta rada i života.

Kontekst

Ključni je prioritet ove Komisije ostvariti jaču socijalnu i pravednu Europu. Unatoč nedavnim poboljšanjima gospodarskih i socijalnih uvjeta u cijeloj Europi među državama i regijama i dalje postoje razlike. Ekonomska kriza ostavila je duboke ožiljke u životima ljudi i našem društvu u cjelini, ali su nam socijalni ciljevi i dalje isti.

To je potvrđeno i Rimskom deklaracijom, koju su 25. ožujka 2017. donijeli čelnici EU-a i u kojoj je istaknuta važnost jake socijalne Europe utemeljene na održivom rastu, koja potiče ekonomski i socijalni napredak te koheziju i konvergenciju, čuvajući pritom integritet unutarnjeg tržišta i uzimajući u obzir raznolikost nacionalnih sustava i ključnu ulogu socijalnih partnera, kako bi EU sastavljen od 27 država članica mogao nastaviti napredovati.

U svojoj raznolikosti, 27 država članica EU-a mogu na zajedničke izazove odgovoriti pojedinačno i zajednički, uz spoznaju da je odgovornost za pripremu za budućnost uvelike u njihovim rukama. Prijedlozima iznesenima u ovom dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe pruža se perspektiva onoga što bi se moglo postići na europskoj razini i koja bi mogla biti ograničenja, ovisno o razini ambicioznosti koja se odabere i mjeri u kojoj su neke (ili sve) države članice spremne surađivati. Njime se ujedno želi pripremiti rasprava kojom bi se u osnovi trebala razjasniti dva aktualna pitanja: Na koje bi izazove naše države trebale zajednički odgovoriti? Kakvu dodanu vrijednost mogu pružiti instrumenti na razini EU-a?

Švedska vlada zajedno s Komisijom priprema socijalni sastanak na vrhu s temom pravednih radnih mjesta i rasta koji će se održati 17. studenoga 2017. u Göteburgu i koji će omogućiti daljnji napredak ove rasprave.

Dokumentom za razmatranje socijalne dimenzije Europe nastavlja se rad započet Bijelom knjigom o budućnosti Europe, koja je predstavljena 1. ožujka i u kojoj su izneseni glavni izazovi i mogućnosti za Europu u sljedećem desetljeću. Bijelom knjigom označen je početak procesa odlučivanja 27 država članica EU-a o budućnosti njihove Unije. Kako bi potaknuli tu raspravu, Europska komisija, zajedno s Europskim parlamentom i zainteresiranim državama članicama, bit će domaćin niza rasprava o budućnosti Europe u gradovima i regijama diljem Europe.

Nakon dokumenta o socijalnoj dimenziji Europe slijedit će niz dokumenata za razmatranje o sljedećim temama:


Dodatne informacije

Dokument za razmatranje o socijalnoj dimenziji budućnosti Europe

Pratite potpredsjednika Dombrovskisa na Facebooku i Twitteru

Pratite Marianne Thyssen na Facebooku i Twitteru, #SocialRights

Comments are closed