Komisija poziva na dovršetak svih dijelova bankovne unije do 2018.

Zahvaljujući planovima Komisije da se ubrza dovršetak potrebnih dijelova bankovne unije, europski građani i poduzeća moći će iskoristiti prednosti produbljene financijske integracije i stabilnijega financijskog sustava.

Dovršetak bankovne unije nužan je kako bi se ekonomsku i monetarnu uniju učinilo što stabilnijom i otpornijom na šokove te smanjila potreba za javnom podjelom rizika. Od toga će koristi imati cijelo jedinstveno tržište. Nadovezujući se na već ostvareni znatan napredak, Komisija danas objavljuje Komunikaciju u kojoj je ambiciozno ali realistično opisano kako postići dogovor o svim neriješenim pitanjima bankovne unije na temelju postojećih obveza Vijeća. Komunikacija se predstavlja uoči sastanka na vrhu država europodručja u prosincu u uključivom formatu na kojem će dovršetak bankovne unije biti dio rasprava o produbljivanju ekonomske i monetarne unije. Dovršena bankovna unija, u kombinaciji s unijom tržišta kapitala, doprinijet će stabilnosti i integraciji financijskog sustava u EU-u.

U govoru o stanju Unije predsjednik Juncker ponovio je da bankovna unija može funkcionirati samo ako smanjenje rizika ide ruku pod ruku s podjelom rizika. Komisija je već predložila mjere za dodatno smanjenje rizika i bolje upravljanje rizikom u bankama. Prošlog studenoga Komisija je predstavila opsežan paket mjera za smanjenje rizika s izmjenama zakonodavstva u području bankarstva. Sad poziva Europski parlament i države članice na brzo djelovanje. Unatoč trenutačnom trendu smanjivanja razina loših kredita Komisija predlaže nove mjere kako bi se smanjili loši krediti te pomoglo bankama da diversificiraju svoja ulaganja u državne obveznice. Kad je riječ o podjeli rizika, Komisija iznosi određene prijedloge za olakšavanje rada Europskog parlamenta i Vijeća na uspostavi europskog sustava osiguranja depozita (EDIS), kojim bi se depoziti građana u bankovnoj uniji osigurali na središnjoj razini, što je ključan element bankovne unije koji nedostaje. U Komunikaciji se predstavljaju i koraci za brzu uspostavu zajedničkoga zaštitnoga fiskalnog mehanizma u slučaju krajnje nužde, na koji su se države članice obvezale već 2013., čime se osigurava da sustav bude stabilan i da jedinstveni fond za sanaciju ima dovoljno sredstava čak i u slučaju više istodobnih velikih sanacija banaka.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: Dovršena bankovna unija ključna je za budućnost ekonomske i monetarne unije te za financijski sustav kojim se podupiru radna mjesta i rast. Želimo bankarski sektor koji može podnijeti krize i u kojem se privatnim kanalima mogu podijeliti rizici da porezni obveznici ne bi morali prvi plaćati troškove. Danas predstavljamo pragmatične ideje o sljedećim koracima u pogledu istodobne podjele i smanjenja rizika. Nadamo se da će one biti koristan poticaj za razmišljanje suzakonodavcima EU-a pri dogovaranju konsenzusa o preostalim mjerama do 2018.

Glavne značajke Komunikacije

Brzi dogovor o paketu o bankarstvu

Komisija danas poziva Europski parlament i države članice da što prije donesu njezine prijedloge o smanjenju rizika i jačanju otpornosti banaka EU-a. Taj opsežni paket reformi predstavila je u studenome 2016. U prijedloge su uključeni preostali elementi pravila koja su prihvaćena u Bazelskom odboru za nadzor banaka i Odboru za financijsku stabilnost. Njima se nastoji dopuniti regulatorni program za razdoblje nakon krize tako što će se osigurati da se pravilima riješe preostali problemi u pogledu financijske stabilnosti. Reformom će se istodobno omogućiti bankama da financiraju realno gospodarstvo.

Napredak u pogledu europskog sustava osiguranja depozita

Svi deponenti unutar bankovne unije trebali bi imati jednaku razinu zaštite neovisno o tome gdje se nalaze. Kako bi olakšala stvaranje jedinstvenoga europskog sustava osiguranja depozita i potaknula napredak pregovora u tijeku, Komisija sad predlaže moguće korake s obzirom na faze i vremenski okvir EDIS-a. Predloženim idejama nastoji se uzeti u obzir različita mišljenja i zabrinutosti izražene u Europskom parlamentu i Vijeću. Konkretno, u usporedbi s izvornim prijedlogom iz studenoga 2015. Komisija danas za raspravu predlaže postupnije uvođenje EDIS-a. Postojale bi samo dvije faze: ograničenija faza reosiguranja i potom suosiguranje. Međutim, prelazak u drugu fazu ovisio bi o postignutom napretku u smanjivanju rizika. U fazi reosiguranja iz EDIS-a bi se pokrivala isključivo likvidnost nacionalnih sustava osiguranja. To znači da bi se iz njega privremeno osigurala sredstva za punu isplatu u slučaju banke u krizi, a nacionalni sustavi osiguranja morali bi otplatiti tu potporu i jamčiti da bi se svi gubici nadalje pokrivali na nacionalnoj razini. S druge strane, u fazi suosiguranja iz EDIS-a bi se i postupno pokrivali gubici.

Zaštitni fiskalni mehanizam za bankovnu uniju

Pri uspostavi jedinstvenoga sanacijskog mehanizma države članice ustanovile su važnost postojanja zajedničkoga zaštitnog mehanizma za jedinstveni fond za sanaciju radi zaštite financijske stabilnosti. Time se željelo osigurati da, nakon što su zbog sanacije vlastitim sredstvima privatni ulagači pretrpjeli gubitke, fond ako je to potrebno ima dovoljno sredstava za veliku sanaciju banaka ili nekoliko brzih uzastopnih sanacija banaka. Svi troškovi nadoknadit će se od bankarskog sektora kako bi se osigurala srednjoročna fiskalna neutralnost. U Dokumentu za razmatranje o produbljivanju ekonomske i monetarne unije kao najučinkovitija mogućnost utvrđena je kreditna linija iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Njezino će se djelovanje morati razraditi u Komisijinu budućem paketu prijedloga o produbljivanju ekonomske i monetarne unije koji će obuhvaćati i prijedlog da se ESM pretvori u Europski monetarni fond u okviru prava Unije. U tom kontekstu bit će važno osigurati i učinkovit postupak donošenja odluka kojim će se omogućiti brza upotreba tog zaštitnog mehanizma u slučajevima krajnje nužde.

Smanjivanje loših kredita

Komisija već radi na opsežnom paketu mjera za smanjivanje razine postojećih loših kredita i sprječavanje nastanka tih kredita u budućnosti, kako je dogovoreno na sastanku Vijeća 11. srpnja 2017. Paket koji bi trebalo donijeti u proljeće 2018. obuhvaćat će:

  • nacrt za osnivanje nacionalnih društava za upravljanje imovinom,
  • zakonodavne mjere za daljnji razvoj sekundarnih tržišta za loše kredite i jačanje sposobnosti vjerovnika da ostvare povrat vrijednosti iz osiguranih zajmova,
  • izvješće u kojem se razmatra mogućnost zakonodavnog prijedloga kojim bi se uvele zakonske bonitetne zaštitne mjere protiv nedostatnog izdvajanja rezervacija za nove loše kredite i
  • daljnje mjere za poticanje transparentnosti u pogledu loših kredita u Europi.

Nadalje, u izvješću o pregledu jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM), koje je također objavljeno danas i u kojem su prve godine rada SSM-a ukupno pozitivno ocijenjene, Komisija pobliže objašnjava koje su ovlasti nadzornika u pogledu prilagodbe razina izdvajanja rezervacija za loše kredite za potrebe njihova nadzora.

Moguće mjere za vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama

Radi pragmatičnih rješenja za smanjenje povezanosti banaka i države Komisija podsjeća na trenutačni rad Europskog odbora za sistemske rizike na vrijednosnim papirima osiguranima državnim obveznicama. Komisija će razmotriti rezultate tog rada kako bi 2018. predstavila prijedlog o razvoju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama. Tim papirima moglo bi se pomoći bankama da diversificiraju svoje udjele državnih obveznica. Oni bi mogli biti i izvor novog visokokvalitetnoga kolaterala pri prekograničnim financijskim transakcijama.

Nastavak visokokvalitetnog nadzora

Kao što je navedeno u preispitivanju sredinom provedbenog razdoblja unije tržišta kapitala, Komisija će u prosincu 2017. predložiti da se i velika investicijska društva koja se bave aktivnostima sličnima aktivnostima banaka smatraju kreditnim institucijama te da podliježu nadzoru banaka. U bankovnoj uniji njih bi se nadziralo u okviru jedinstvenoga nadzornog mehanizma, uključujući preko Europske središnje banke. Time će se osigurati dosljedna primjena bonitetnih pravila i jednakih visokih standarda nadzora na velika investicijska društva i kreditne institucije.

Kontekst

Komisija je 2012. predložila bankovnu uniju kojom bi se bankarski sektor postavilo na čvršće temelje i vratilo povjerenje u euro. Bankovna unija temelji se na strožim bonitetnim zahtjevima za banke. Obuhvaća nadzor banaka, pravila za upravljanje posrnulim bankama i bolju zaštitu deponenata. Prva dva stupa ostvarena su uspostavom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i jedinstvenoga sanacijskog mehanizma. Međutim, još nije uspostavljen zajednički sustav za zaštitu depozita. Komisija je u studenome 2015. predstavila prijedlog europskog sustava osiguranja depozita.

Bankovna unija može biti potpuno funkcionalna i omogućiti sve potrebne alate za rješavanje budućih kriza samo ako su u cijelosti uspostavljeni svi njezini elementi. Već se u Izvješću petorice predsjednika iz 2015. i Dokumentu za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije pozvalo na dovršetak bankovne unije prije kraja 2019. U pismu namjere nakon govora predsjednika Junckera o stanju Unije poziva se na dovršetak svih dijelova bankovne unije do 2018.


Dodatne informacije

 

Pitanja i odgovori povezani s današnjom komunikacijom

Informativni članak

Komunikacija o dovršetku bankovne unije

Internetske stranice o bankovnoj uniji

Comments are closed