Potpisan sporazum o klimatskim promjenama

COP21Europska unija odigrala je ključnu ulogu u posredovanju kod potpisivanja povijesnog sporazuma u Parizu, gdje je 195 zemalja usvojilo novi sveobuhvatni, pravno obvezujući globalni klimatski sporazum.

Ambiciozan i uravnotežen sporazum, prvi je veliki multilateralni sporazum 21. stoljeća, u kojemu se kroz globalni akcijski plan o tome kako  zemlju vratiti na pravi put kako bi se izbjegle opasne klimatske promjene ograničavanjem globalnog zatopljenja na ispod 2 ° C.

Dogovor je kulminacija dugogodišnjih napora međunarodne zajednice da uspostavi univerzalni multilateralni sporazum o klimatskim promjenama. Nakon ograničenog sudjelovanja u Kyoto protokolu i nedostatka sporazuma u Kopenhagenu 2009. godine, EU je izgradila široku koaliciju razvijenih i zemalja u razvoju s ciljem uspješnog  ishoda konferencije u Parizu. Ugovor u Parizu šalje jasan signal investitorima, tvrtkama i kreatorima politika da je globalni prijelaz na čiste energije nužan i da se izvori energije moraju odmicati od  fosilnih goriva.

Sporazum o klimatskim promjenama u Parizu

Sporazum o klimatskim promjenama u  Parizu  je most između današnjih politika i klimatske-neutralnosti do kraja stoljeća. U Parizu, vlade su se dogovorile oko ambicija, predanost i solidarnosti.

Ambicija: Vlade su dogovorile dugoročni cilj održavanje povećanja globalne prosječne temperature  ispod 2 ° C , jer to će značajno smanjiti rizike i klimatske promjene. Prije i za vrijeme konferencije u Parizu, zemlje su podnijele sveobuhvatne nacionalne klimatske akcijske planove za smanjenje emisija.Ukupno 185  nacionalno utvrđenih planova pripremljenih prije konferencije u Parizu još uvijek nisu dovoljno da svijet ostane ispod 2 ° C do kraja stoljeća. Međutim, sporazum prati načine za postizanje tog cilja.

Predanost: Da bi se postigao ovaj zajedničke ambicije, vlade su se dogovorile da zajedno svakih 5 godina postavite više ambicioznih ciljeva sukladno razvoju znanost. Dogovoreno se i izvješćivanje o postignutim ciljevima kako bi se  infromirala javnost i ostali o tome kako dobro rade u  provođenju svojih ciljeva ali i kako bi se osigurala transparentnost i nadzor. Globalno sastanak održat će se svakih pet godina. Robustan sustav  transparentnosti i odgovornosti će pratiti napredak prema dugoročnim ciljevima.

Solidarnost: EU i druge razvijene zemljame i dalje će podržavati klimatske akcije za smanjenje emisije i pomagati prelasku zemljama u razvoju na prijelaz na obnovljive izvore energije. Ostale zemlje se potiču na pružanje ili nastavak pružanja  takve potporu dobrovoljno.Razvijene zemlje namjeravaju nastaviti svoj postojeći kolektivni cilj mobilizirati 100 milijardi dolara godišnje do 2025., kada će se postaviti novi kolektivni cilj.

Pariški sporazum i ishodi klimatskoj konferenciji UN-a (COP21) pokrivaju sva ključna područja identificirana kao neophodna za zajednički zaključak:

  • Ublažavanje – smanjenje emisija dovoljno brzo kako bi se postiglao cilj
  • Transparentnost sustava i Global Stock-take – pračenje klimatskih akcija
  • Adaptacija – jačanje sposobnosti zemalja da se bave klimatskim utjecajima
  • Gubitak i oštećenje – jačanje sposobnosti da se oporavi od klimatskih utjecaja
  • Podrška – uključujući financije, za narode za izgradnju čiste, elastične budućnost

Gubitka i oštećenja

Pariški sporazum također sadrži dio koji se  bavi pitanjem gubitka i štete povezanim  s posljedicama klimatskih promjena. Zemlje su također upoznate za  potrebama  za suradnjom i poboljšanjem razumijevanja kao i  akcijama i podršku u različitim područjima kao što su sustavi ranog upozorenja, hitne pripravnosti i osiguranje rizika.


COP Mrežna stranica

Press