Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker svoj je četvrti govor o stanju Unije

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker svoj je četvrti govor o stanju Unije održao 12. rujna 2018. Ovogodišnji se govor održava uoči europskih izbora 2019. i u kontekstu tekuće rasprave o budućnosti Europske unije s 27 država članica.

Juncker je na samom početku govora rekao kako su se građani 1913. godine nadali miru, da bi samo godinu poslije izbio brutalan rat. “Govorim o ovim vremenima ne zato što vjerujem da smo na rubu nove katastrofe, već zato što je Europa zaštitnik mira” – rekao je Juncker – “Trebali bismo biti zahvalni što živimo na mirnom kontinentu što je omogućila Europska unija.” Upravo zbog toga Juncker se zalaže za jačanje obrambenog i sigurnosnog kapaciteta Europske unije, ali naglašava: “Nećemo militarizirati Europsku uniju. Ono što želimo je postati autonomniji i dostojni naših globalnih obveza.”

Juncker je poručio da Europa neće biti tvrđava niti okretati leđa svijetu ili onima koji u njemu pate. Europa nije otok, utvrdio je, ali njegov govor nije apostrofirao kako ideju solidarnosti pomiriti u vrijeme velikih migracija u kojima živimo. Juncker se zalaže za povratak ilegalnih migranata u zemlje iz kojih su došli, dok u isto vrijeme poručuje da svijet u kojem živimo pripada svima, a ne samo nekima.

Posebnu je pozornost predsjednik Europske komisije posvetio Africi postavljajući ju u kontekst kontinenta najbližeg i najpovezanijeg samoj Europi. “Afrika je budućnost!” – poručio je i naglasio da će do 2050. godine Afrika imati 2,5 milijardi stanovnika zbog čega će svaki četvrti čovjek na svijeta biti Afrikanac. Juncker se zalaže za kraj patronizirajućeg odnosa prema Africi naglašavajući da Afrika ne treba humanitarnu pomoć niti milosrđe, nego istinskog i pravednog partnera. A to je partnerstvo koje je potrebno i Europi. Privatna ulaganja u Afriku, otvaranje radnih mjesta i jačanje trgovinske razmjene između Afrike i Europe bit će prioriteti Europske unije u godinama koje slijede.

Juncker se dotaknuo i Brexita – “Poštujemo odluku Britanije da napusti našu Uniju, iako ne prestajemo dubok žaliti zbog te odluke. Ali također moramo reći britanskoj vladi da mora razumjeti da onaj tko napusti Uniju ne može biti istovremeno u privilegiranoj poziciji kao da je država članica.” Posebno je istaknuo nužnost zajedničkog stava Europe prema Zapadnom Balkanu – “Ako to ne učinimo, naše neposredno susjedstvo će oblikovati drugi” – poručio je. Vrijeme je da se zapad i istok Europe približe jedno drugome. “Podijeljena Europa je žalostan spektakl kojega moramo prekinuti” – rekao je. Naglasio je kako konflikti u Siriji pokazuju da je međunarodni poredak nastao nakon Drugog svjetskog rata postao upitan. Stari savezi koji su služili Europljanima u prošlosti danas možda izgledaju drugačije i donose drugačije reperkusije od onih koje bismo željeli.

Borba protiv terorizma i jačanje suverenosti Europske unije u kreiranju globalnih međunarodnih odnosa te jačanje vanjsko-političkog utjecaja važni su prioriteti Unije prema Junckeru. No također, bilo kakav oblik nacionalizma Juncker je osudio kao otrov: “Ako govorimo kao jedan glas, naši uspjesi neće biti iznenađenje.” – poručio je predsjednik Komisije.

https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/soteu2018-brochure_hr_3.pdf
https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/soteu2018-letter-of-intent_hr.pdf
https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/soteu2018-factsheet-sibiu-delivery_hr.pdf