Predstavljeni planovi Digitalizacija europske industrije i Europskog oblaka

U okviru provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija je predstavila planove Digitalno tržišteuvođenja Digitalizacija europske industrije i Europskog oblaka

Europska komisija predstavila je danas niz mjera namijenjenih podupiranju i povezivanju nacionalnih inicijativa za digitalizaciju svih sektora industrije i povezanih usluga te poticanju ulaganja s pomoću strateških partnerstava i mreža. Komisija predlaže i konkretne mjere za brže utvrđivanje zajedničkih normi u prioritetnim područjima, kao što su komunikacijske mreže 5G i kibernetička sigurnost, te modernizaciju javnih usluga. U okviru danas predstavljenih planova Komisija je istaknula da namjerava uspostaviti „europski oblak”, kojemu će glavni cilj biti europskim istraživačima (kojih je 1,7 milijuna) i stručnjacima u području znanosti i tehnologije (kojih je 70 milijuna) omogućiti virtualno okruženje za pohranu, analizu i ponovnu upotrebu velikih količina istraživačkih podataka te upravljanje njima.


Digitalizacija industrije

Nekoliko država članica EU-a već je pokrenulo strategije za potporu digitalizaciji industrije. No potreban je sveobuhvatni pristup na europskoj razini kako bi se izbjegla rascjepkana tržišta i iskoristile prednosti digitalnih novina, kao što je internet stvari.

U okviru tog pristupa Komisija namjerava poduzeti sljedeće:

  • poduprijeti koordinaciju nacionalnih i regionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije;
  • usmjeriti ulaganja najavno-privatna partnerstva EU-a;
  • uložiti 500 milijuna EUR u paneuropsku mrežu digitalnoinovacijskih središta (centara izvrsnosti u području tehnologije);
  • uspostaviti opsežne pilot-projekte za jačanje tehnologija kao što su internet stvari i napredna proizvodnja te tehnologija;
  • donijeti propise koji su primjereni za budućnost;
  • predstavitiprogram vještina EU-a.

Prioritetne norme za poticanje digitalnih inovacija

Jedinstveno digitalno tržište moralo bi omogućiti sigurnu i neometanu komunikaciju nebrojeno mnogo povezanih uređaja, uključujući telefone, računala i senzore, neovisno o proizvođaču, tehničkim pojedinostima ili državi podrijetla. Za tu je komunikaciju potreban zajednički jezik, tj. zajedničke norme.

Stoga Komisija predlaže konkretne mjere za brže utvrđivanje normi:

  • utvrđivanje pet prioritetnih područja na koja bi se industrija i tijela nadležna za normizaciju trebala usmjeriti pri izradi normi: 5G, računalstvo u oblaku, internet stvari, podatkovne tehnologije i kibernetička sigurnost
  • sufinanciranje eksperimentiranja i testiranja tehnologija za bržu uspostavu normi, uključujući u okviru relevantnih javno-privatnih partnerstava. Time će se osigurati pravodobno donošenje normi za poticanje inovacija i rasta poslovnih subjekata.

Digitalne javne usluge

Komisija je predložila 20 mjera koje namjerava pokrenuti do kraja 2017. Riječ je, prije svega, o sljedećim mjerama:

  • uspostava jedinstvenog digitalnog pristupnika s pomoću kojeg će se korisnicima omogućiti pristup svim potrebnim uslugama informiranja, pomoći i rješavanja problema potrebnima za učinkovito prekogranično poslovanje
  • uzajamno povezivanje svih poslovnih i stečajnih registara te njihovo povezivanje s portalom e-pravosuđe, koji će postati jedinstvena točka za informacije
  • uspostava pilot-projekata u suradnji s upravama, u okviru kojih će se na poduzeća koja posluju prekograničnoprimjenjivati načelo „samo jednom”. To znači da će trgovačka društva biti dužna dostaviti dokumentaciju javnim tijelima samo jedne države članice, čak i ako posluju i u drugim državama članicama.
  • pomoć državama članicama u razvoju prekograničnih usluga e-zdravstva kao što su e-recepti i elektronički zdravstveni kartoni pacijenata
  • brži prijelaz na e-nabavu i e-potpise te brža provedba načela „samo jednom” u području javne nabave.

Komisija je danas predstavila plan za uvođenje usluga u oblaku i najnaprednije infrastrukture kako bi znanost, poduzeća i javne usluge mogli iskoristiti prednosti revolucije velikih podataka.

Dodatne informacije: IP-16-1407

Europski oblak

Europa je najveći svjetski proizvođač znanstvenih podataka, ali zbog nedovoljne i rascjepkane infrastrukture ti „veliki podaci” nisu u potpunosti iskorišteni. Jačanjem i međusobnim povezivanjem postojeće istraživačke infrastrukture Komisija planira uspostaviti novi europski oblak za otvorenu znanost kojim će se omogućiti da 1,7 milijuna europskih istraživača i 70 milijuna znanstvenika i tehničkih stručnjaka dobije virtualno okruženje za pohranu, razmjenu i ponovno korištenje podataka bez obzira na granice i područje kojim se bave. Temelj svega bit će europska podatkovna infrastruktura koja će uključivati brze širokopojasne mreže, velike kapacitete pohrane i superračunalne kapacitete za učinkovit pristup velikim skupovima podataka pohranjenima u oblaku i za njihovu učinkovitu obradu. Tom najnaprednijom infrastrukturom osigurat će se da u globalnoj utrci u području računalstva visokih performansi Europa sudjeluje u skladu sa svojim gospodarskim potencijalom i potencijalom znanja.

Baza korisnika u početku će obuhvaćati samo znanstvenu zajednicu u Europi i njezine globalne partnere, no s vremenom će se proširiti na javni sektor i industriju. Inicijativa je dio paketa mjera za poboljšanje položaja Europe u području podatkovnih inovacija, za jačanje konkurentnosti i kohezije te stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta u Europi.

Inicijativom Europski oblak istraživačima i inovatorima olakšat će se pristup podacima i njihovo ponovno korištenje te će se smanjiti troškovi pohrane podataka i napredne analize. Koristi od otvaranja pristupa istraživačkim podacima imat će novoosnovana poduzeća, mala i srednja poduzeća te podatkovne inovacije, među ostalim u području medicine i javnog zdravstva. Time se može potaknuti i nastanak novih industrija, kao što se dogodilo u slučaju projekta humanoga genoma.

Komisija će inicijativu Europski oblak uvesti postupno, u okviru niza aktivnosti, među kojima su i sljedeće:

  • od 2016.: stvaranje europskog oblaka za otvorenu znanost za europske istraživače i njihove znanstvene suradnike diljem svijeta, povezivanjem i konsolidacijom platformi e-infrastruktura, objedinjavanjem postojećih znanstvenih oblaka i istraživačke infrastrukture te podupiranjem razvoja usluga u oblaku.
  • 2017.: otvaranje po definiciji (by default) svih znanstvenih podataka nastalih u budućim projektima u sklopu 77 milijardi EUR vrijednog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020 kako bi se znanstvenoj zajednici omogućilo ponovno iskorištavanje velikih količina podataka koje sama generira.
  • 2018.: pokretanje vodeće inicijative za ubrzavanje početnog razvoja kvantne tehnologije koja je temelj za sljedeću generaciju superračunala.
  • do 2020.: razvoj i uvođenje sveobuhvatne europske infrastrukture za računalstvo visokih performansi, pohranu podataka i umrežavanje, među ostalim i nabavom dvaju prototipova superračunala sljedeće generacije, od kojih bi jedan bio među tri najbolja na svijetu, osnivanjem Europskog centra za velike podatke te nadogradnjom središnje mreže za istraživanje i inovacije (GEANT).

Osim europskoj istraživačkoj zajednici, europski oblak za otvorenu znanost i europska podatkovna infrastruktura bit će dostupni i korisni brojnim drugim korisnicima:

  • poduzeća će dobiti isplativ i jednostavan pristup vrhunskoj podatkovnoj i računalnoj infrastrukturi kao i mnoštvu znanstvenih podataka koji omogućuju podatkovne inovacije. Osobitu će koristi imati mala i srednja poduzeća koja obično nemaju pristup takvim resursima;
  • industrija će imati koristi od stvaranja sveobuhvatnog ekosustava u oblaku kojim će se pridonijeti razvoju novih europskih tehnologija kao što su čipovi s malom potrošnjom energije za računala visokih performansi.
  • javne usluge imat će koristi od pouzdanog pristupa snažnim računalnim resursima i stvaranja platforme na kojoj će otvoriti svoje podatke i usluge, što može dovesti do jeftinijih, boljih i bržih povezanih javnih usluga. Istraživačima će koristiti i internetski pristup mnoštvu podataka koji nastaju pružanjem javnih usluga.

Javno i privatno ulaganje potrebno za provedbu inicijative Europski oblak procjenjuje se na 6,7 milijardi EUR. Prema Komisijinim procjenama, inicijativi Europski oblak bit će dodijeljeno 2 milijarde EUR iz programa Obzor 2020. Potrebna dodatna javna i privatna ulaganja procjenjuju se na 4,7 milijardi EUR tijekom razdoblja od pet godina.

Dodatne informacije: IP-16-1408
Infografika: Inicijativa za uvođenje usluga u oblaku

Kontekst

Danas predstavljeni niz inicijativa prvi je paket mjera u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta koji se odnosi na industriju. Riječ je o paketu koji je predsjednik Juncker najavio u listopadu 2015. u Parizu (govor) FR.

Taj se paket nadovezuje na prvi niz prijedloga donesenih u prosincu 2015., a koji se odnose na autorsko pravo (priopćenje za tisak) i digitalne ugovore (priopćenje za tisak) te na nacrt odluke o koordinaciji spektra donesen u veljači 2016. (priopćenje za tisak). Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta obuhvaća 16 ključnih inicijativa koje će biti predstavljene do kraja ove godine.

Komisija i dalje radi na ambicioznim mjerama za potporu industrije u okviru projekata kao što su strategija jedinstvenog tržišta, investicijski plan, energetska unija, unija tržišta kapitala i kružna ekonomija.