Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015.

books-441866_640Glavne su prednosti hrvatskog sustava obrazovanja i osposobljavanja niska stopa ranog napuštanja školovanja i visoka stopa nastavka školovanja nakon strukovne škole. Među pozitivnim je pomacima u zemlji donošenje sveobuhvatne Strategije za obrazovanje, znanost i tehnologiju koja će biti glavni pokretač reforme u nadolazećim godinama. Hrvatski sustav obrazovanja i osposobljavanja suočava se i s brojnim izazovima, uključujući poboljšanje rezultata obrazovanja u matematici u osnovnim i srednjim školama, modernizaciju nastavnih programa početnog strukovnog obrazovanja  i osposobljavanja u skladu s potrebama tržišta rada te povećanje pristupa visokom obrazovanju i stope završetka visokog školovanja.

Stope sudjelovanja u predškolskom odgoju i obrazovanju te obrazovanju odraslih relativno su niske. Hrvatska se suočava sa znatnim strukturnim problemima, opterećenim kapacitetima u predškolskim centrima i sustavom obrazovanja odraslih koji je slabo financiran i slabo uređen.

Općenito, pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015. napominje da je više država članica postiglo svoje ciljeve povećanja broja studenata sa završenim visokim obrazovanjem i smanjenja broja onih koji prekidaju obrazovanje. To znači da je Europa na dobrom putu prema ispunjenju ciljeva postavljenih u strategiji za rast i zapošljavanje do 2020. Međutim, napredak je nejednak, pri čemu se razlike pojavljuju među državama članicama i unutar njih. Učenici iz socijalno ugroženih i iseljeničkih obitelji najviše su izloženi riziku od nepostizanja minimalnih obrazovnih standarda.

Prema podacima prikupljenima za ovaj pregled pet je puta veća vjerojatnost da petnaestogodišnjaci niskog socioekenomskog statusa neće savladati osnovne vještine poput pismenosti i računanja u usporedbi s njihovim vršnjacima iz dobrostojećih obitelji. Istaknuta je i činjenica da je kod stranih studenata dvaput veća vjerojatnost prekida obrazovanja nego kod domaćih studenata.

Događa se to u okviru neprestanih smanjenja potrošnje u proračunima za obrazovanje koji su se u Europi smanjili za 3,2 % od 2010. U istraživanju se poziva na novo povećanje ulaganja u obrazovanje koje je potrebno kako bi se postigli uključivi obrazovni sustavi u Europi i izbjeglo „obrazovno siromaštvo” koje je i dalje glavni uzrok nezaposlenosti i socijalne isključenosti. Državama članicama preporučuje se da svoje napore usredotoče na poboljšanje pristupačnosti, kvalitete i relevantnosti svojih sustava obrazovanja i osposobljavanja.

Kontekst

Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015. četvrto je izdanje tog godišnjeg izvješća u kojemu se na temelju brojnih podataka prikazuje razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja u Europi. Njime se mjeri napredak Europe u ostvarivanju glavnog cilja strategije Europa 2020. u području obrazovanja u okviru šire strategije EU-a za rast i zapošljavanje. Izvješće je i polazište za ocjenjivanje uspješnosti država članica EU-a na temelju godišnjih izvješća za pojedinu zemlju u okviru europskog semestra.

Istraživanjem se proširuju temeljni podaci koji se koriste za razvoj politika obrazovanja i osposobljavanja te je ono postalo referenca za donositelje politika u Europi. Istraživanje sadržava usporedbu po državama, 28 detaljnih izvješća za svaku pojedinu zemlju te posebnu internetsku stranicu s dodatnim podacima i informacijama.

Uzajamno učenje i kvalitetniji temeljni podaci ključni su za države članice u borbi s izazovima kao što su rast nejednakosti i nezaposlenosti u Europi. Podaci prikupljeni pregledom mogu pomoći poboljšati naše razumijevanje sve većeg rizika od radikalizacije i odgovor na njega, što je bilo vidljivo u napadima u Parizu i Kopenhagenu ranije ove godine, te u borbi protiv izazova koje donosi trenutačna izbjeglička kriza izgradnjom otvorenijih i povezanijih društava.

Dodatne informacije:

Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015. za Hrvatsku pdf Language icon EN

Internetska stranicu s dodatnim podacima i informacijama

Indikatori obrazovanja i osposobljavanja Europe 2020