Srpanjski paket o povredama

U svojem mjesečnom paketu odluka o povredama Europska komisija („Komisija”) pokreće sudske postupke protiv država članica koje se ne pridržavaju svojih obveza iz zakonodavstva EU-a. Tim se odlukama, kojima su obuhvaćeni razni sektori i područja politika EU-a, nastoji osigurati pravilna primjena prava EU-a u korist građana i poslovnih subjekata.

Jedinstveno digitalno tržište

Smanjenje troškova širokopojasnog pristupa: Komisija odlučuje uputiti Sudu predmete protiv triju država članica

Europska komisija danas je donijela odluku o upućivanju Sudu Europske unije predmeta protiv Belgije, Hrvatske i Slovačke zbog kašnjenja u prenošenju Direktive o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa (Direktiva 2014/61/EU). Države članice bile su obvezne do 1. siječnja 2016. prenijeti Direktivu u nacionalno zakonodavstvo. Komisija će pozvati Sud da tim trima državama članicama odredi plaćanje dnevne novčane kazne od datuma presude do datuma provedbe Direktive u nacionalnom zakonodavstvu. U ožujku 2016. pokrenuti su postupci zbog povrede protiv Belgije, Hrvatske i Slovačke te su u okviru tih postupaka u rujnu 2016. poslana obrazložena mišljenja. Od tada predmetne države još uvijek nisu obavijestile Komisiju o donošenju svih mjera potrebnih za prenošenje te direktive. U slučaju Hrvatske Komisija je u međuvremenu primila potvrdu da će prenošenje dovršiti u petak službenim donošenjem posljednjeg preostalog elementa. Direktivom o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa troškovi uvođenja interneta velike brzine mogli bi se smanjiti za do 30 %. Direktiva, među ostalim, uključuje pravila o ponovnoj upotrebi postojeće fizičke infrastrukture komunalnih poduzeća za uvođenje brzog interneta. Direktiva obuhvaća i koordinaciju građevinskih radova među sektorima, među ostalim u području telekomunikacija, energije, otpadnih voda, prijevoza i drugih djelatnosti povezanih s infrastrukturom. Tim se mjerama stvaraju uvjeti za učinkovitije postavljanje nove fizičke infrastrukture kako bi se omogućilo jeftinije uvođenje mreža. Do 80 % troškova uvođenja širokopojasnih mreža odnosi se na građevinske radove, primjerice raskopavanje cesta radi uvođenja širokopojasnih mreža velike brzine. Ta su pravila donesena kako bi više ljudi u EU-u dobilo pristup brzom internetu. Provedba je važna i iz šire perspektive dovršetka jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a te povećanja povezanosti. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje

Komisija upućuje Sudu predmet protiv HRVATSKE zbog neobavještavanja o nacionalnim mjerama za prenošenje pravila EU-a o provedbi Direktive o upućivanju radnika

Europska komisija upućuje Sudu Europske unije predmet protiv Hrvatske jer gotovo godinu dana nakon isteka roka za prenošenje još uvijek nije obavijestila o mjerama donesenima radi prenošenja u nacionalno zakonodavstvo propisa EU-a o provedbi Direktive o upućivanju radnika (Direktiva 2014/67/EU). Direktivom 2014/67/EU, koja je poznata i kao „Direktiva o provedbi”, osiguravaju se ključni alati za suzbijanje zaobilaženja i zlouporabe pravila EU-a o upućivanju radnika te za poboljšanje administrativne suradnje i razmjene informacija među državama članicama u tu svrhu. Ispravno i pravovremeno prenošenje Direktive o provedbi stoga je ključno u borbi protiv prijevara i zlouporabe u području upućivanja radnika, što je u interesu svih država članica, poduzeća i radnika. Direktiva o provedbi morala se prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 18. srpnja 2016. Sve države članice osim Hrvatske obavijestile su Komisiju o svojim mjerama za prenošenje. Na temelju tih obavijesti Komisija ocjenjuje je li Direktiva o provedi ispravno provedena. Iako je Komisija u rujnu 2016. poslala službenu opomenu te u veljači 2017. obrazloženo mišljenje u kojima se od Hrvatske traži da obavijesti o svojim mjerama za prenošenje, hrvatska tijela još uvijek to nisu učinila. Stoga Komisija na temelju postupka utvrđenog člankom 260. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) zahtijeva od Suda da odredi Hrvatskoj plaćanje dnevne novčane kazne u iznosu od EUR dok se Direktiva u potpunosti ne prenese u nacionalno zakonodavstvo. Djelovanje u pogledu država članica koje je ne obavijeste o svojim mjerama za prenošenje Komisijin je prioritet. Navedeno obavještavanje ključno je i kako bi Komisija mogla ocijeniti usklađenost mjera za prenošenje te tako osigurati ispravnu i jedinstvenu primjenu Direktive o provedbi. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

Energetika

Nuklearna energija: Komisija zahtijeva od AUSTRIJE, HRVATSKE, ČEŠKE, ITALIJE i PORTUGALA da u potpunosti usklade svoje propise s Direktivom o radioaktivnom otpadu

Komisija zahtijeva da Austrija, Hrvatska, Češka, Italija i Portugal osiguraju potpunu usklađenost s Direktivom o radioaktivnom otpadu (Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom) te, posebno, da Komisiju obavijeste o svojim nacionalnim programima za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom. Direktivom se uspostavlja okvir za osiguravanje odgovornog i sigurnog gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim gorivom kako bi se izbjeglo nametanje nepotrebnog tereta budućim generacijama. Direktivom se zahtijeva od država članica da donesu odgovarajuće nacionalne mjere za postizanje visoke razine sigurnosti u gospodarenju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom. Cilj je zaštititi radnike i stanovništvo od opasnosti od ionizirajućeg zračenja. Radioaktivni otpad nastaje proizvodnjom električne energije u nuklearnim elektranama ili upotrebom radioaktivnih materijala u medicinske, istraživačke, industrijske i poljoprivredne svrhe koja nije povezana s energijom. To znači da sve države članice EU-a stvaraju radioaktivni otpad. Države članice bile su obvezne do 23. kolovoza 2015. obavijestiti o svojim nacionalnim programima. Predmetne države članice imaju rok od dva mjeseca za ispunjavanje svojih obveza. U protivnom, Komisija može odlučiti predmete uputiti Sudu Europske unije.

Financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala

Komisija upućuje Sudu predmet protiv HRVATSKE jer nije izmijenila Zakon o privatizaciji društva za opskrbu energijom INA – Industrija nafte d.d. (INA).

Europska komisija odlučila je Sudu Europske unije uputiti predmet protiv HRVATSKE jer nije uskladila Zakon o privatizaciji INA – Industrije Nafte d.d. („Zakon o INA-i”) iz 2002. s pravilima EU-a o slobodnom kretanju kapitala i slobodi poslovnog nastana. INA – Industrija Nafte, d.d. (INA d.d.) glavno je hrvatsko poduzeće za opskrbu energijom, djelomično u vlasništvu hrvatske vlade. Prema Zakonu o INA-i državi su dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo ulaganja veta na odluke poduzeća u pogledu prodaje dionica ili imovine iznad određene vrijednosti. Isto tako, država se može protiviti važnim odlukama uprave INA-e, kao što su promjena djelatnosti poduzeća, dodjela koncesija ili ovlaštenja i promjena adrese njegova sjedišta. Činjenica da hrvatska država može odbiti odobriti važne odluke u interesu poduzeća mogla bi se negativno odraziti na dionice poduzeća i smanjiti privlačnost INA-e ulagačima. Komisija smatra da se posebnim ovlastima države iz Zakona o INA-i neprimjereno ograničavaju slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastana. Komisija uviđa da je zaštita sigurnosti opskrbe energijom legitiman cilj u javnom interesu koji dijeli i EU te da bi se njime mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u UFEU-u. Takva ograničenja međutim moraju biti proporcionalna. U ovom se slučaju Zakonom o INA-i hrvatskoj državi omogućava osporavanje važnih odluka poduzeća, pri čemu ulaganje veta nije potrebno obrazložiti mogućom ugroženosti sigurnosti opskrbe ili druge javne politike, ili javnim interesom. Komisija smatra da takvo bezuvjetno pravo veta nadilazi ono što je nužno za zaštitu sigurnosti opskrbe energijom i da je stoga neproporcionalno. Neovisno o današnjoj odluci Komisija ostaje otvorena za nastojanja hrvatskih tijela da riješe to pitanje. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

Financijske usluge: Komisija traži od HRVATSKE, ČEŠKE, IRSKE i NIZOZEMSKE provedbu pravila EU-a o osiguranju

Komisija je odlučila poslati obrazložena mišljenja Češkoj, Irskoj i Nizozemskoj tražeći punu provedbu Direktive Solventnost II (Direktiva 2009/138/EZ) i Direktive Omnibus II (Direktiva 2014/51/EU). Tim se Direktivama, koje zamjenjuju 14 direktiva o osiguranju i reosiguranju koje su bile poznate pod nazivom „Solventnost I”, nastoji osigurati financijska stabilnost osiguravajućih društava tijekom financijski zahtjevnih razdoblja. Direktive se u potpunosti primjenjuju od 1. siječnja 2016., a rok za njihovu provedbu u nacionalnom zakonodavstvu bio je 31. ožujka 2015. Međutim Češka, Irska i Nizozemska nisu obavijestile Komisiju o svim mjerama nužnima za potpunu provedbu tih pravila u svojem nacionalnom zakonodavstvu. Zahtjevi Komisije imaju oblik obrazloženog mišljenja, a prije njihova slanja Komisija je u svibnju 2015. poslala službene opomene. Nakon što je razmotrila njihove odgovore, Komisija i dalje smatra da te direktive još nisu u potpunosti prenesene u nacionalna zakonodavstva tih država članica. Ako Češka, Irska i Nizozemska ne budu djelovale po tom pitanju u sljedeća dva mjeseca, Komisija može uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije. U istom pitanju Komisija je odlučila poslati i službenu opomenu Hrvatskoj tražeći od njezinih tijela da u potpunosti provedu Direktivu Solventnost II (Direktiva 2009/138/EZ) i Direktivu Omnibus II (Direktiva 2014/51/EU)u nacionalnom zakonodavstvu. Ako Hrvatska ne djeluje u roku od dva mjeseca, Komisija joj može poslati obrazložena mišljenja u tom predmetu.

Pomorstvo i ribarstvo

Prostorno planiranje morskog područja: Komisija poziva pet država članica da obavijeste o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive o prostornom planiranju morskog područja u nacionalno zakonodavstvo.

Komisija je danas odlučila poslati obrazložena mišljenja Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Finskoj i Grčkoj jer nisu obavijestile o potpunom prenošenju pravila EU-a o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja u svoja nacionalna zakonodavstva (MSP; Direktiva 2014/89/EU). Države članice bile su obvezne do 18. rujna 2016. prenijeti tu Direktivu u svoje nacionalno zakonodavstvo i obavijestiti Komisiju o takvim mjerama. Zbog natjecanja za pomorski prostor (za uređaje za proizvodnju obnovljive energije, ribarstvo i akvakulturu, turizam, vađenje sirovina, pomorske prometne rute i druge uporabe) pokazala se naglašena potreba za dosljednijim upravljanjem europskim vodama. Prostornim planiranjem morskog područja nadilaze se granice među državama i sektorima kako bi se osiguralo da se ljudske aktivnosti na moru odvijaju na efikasan, siguran i održiv način te da bi se osiguralo postizanje raznih ekoloških, gospodarskih i socijalnih ciljeva. Direktivom je utvrđen zajednički pristup država EU-a i minimalni zahtjevi u pogledu prostornog planiranja morskih područja. Dotične države članice imaju rok od dva mjeseca za ispunjavanje svojih obveza, a nakon toga Komisija može odlučiti uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije.

Migracije, unutarnji poslovi i građanstvo

Zakonite migracije: Komisija zahtijeva od BELGIJE, HRVATSKE, FINSKE i ŠVEDSKE da osiguraju potpunu provedbu Direktive o sezonskim radnicima i zaključuje predmete protiv ESTONIJE, LUKSEMBURGA i RUMUNJSKE

Komisija je danas razmatrala nedostatke u prenošenju Direktive o sezonskim radnicima (Direktiva 2014/36/EU). Direktivom o sezonskim radnicima, koja je donesena 26. veljače 2014., utvrđeni su uvjeti za ulazak i boravak sezonskih radnika iz trećih zemalja i prava tih sezonskih radnika. Države članice bile su obvezne prenijeti tu Direktivu u nacionalno zakonodavstvo do 30. rujna 2016. Europska komisija danas je uputila obrazložena mišljenja Hrvatskoj i Finskoj zbog neobavještavanja o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja u statusu sezonskih radnika. Komisija je uputila obrazložena mišljenja i Belgiji i Švedskoj zbog djelomičnog obavještavanja o nacionalnim mjerama za prenošenje te Direktive. Komisija je 24. studenoga 2016. poslala službene opomene Belgiji, Hrvatskoj, Estoniji, Finskoj, Luksemburgu, Rumunjskoj i Švedskoj zbog toga što nisu u potpunosti prenijele Direktivu o sezonskim radnicima u svoja nacionalna zakonodavstva. Hrvatska i Finska još uvijek nisu obavijestile o bilo kojoj mjeri za prenošenje te Direktive, a Komisija smatra da se mjerama o kojima su obavijestile Belgija i Švedska ne prenose u potpunosti sve odredbe te Direktive u njihova nacionalna zakonodavstva. Belgija, Hrvatska, Finska i Švedska sada imaju rok od dva mjeseca za obavještavanje Komisije o poduzetim mjerama za osiguravanje potpune provedbe Direktive, nakon čega Komisija može odlučiti uputiti te predmete Sudu Europske unije. Nakon što je razmotrila mjere o kojima su obavijestile Estonija, Luksemburg i Rumunjska, Komisija je odlučila zaključiti postupke protiv tih država članica.

Comments are closed