Ulaganja u promet EU-a: Komisija predlaže 2,7 milijardi eura za 152 projekta

Europska komisija danas predlaže ulaganja od 2,7 milijardi eura u 152 ključna projekta u području prometa kojima se podupire konkurentna, čista i povezana mobilnost u Europi.

Time Komisija odlučno radi na ostvarivanju Plana ulaganja za Europu i povezanosti Europe, uključujući nedavni program Europa u pokretu. Odabrani projekti pridonijet će modernizaciji željezničkih linija, uklanjanju uskih grla i poboljšanju prekograničnih veza, uvođenju mjesta opskrbe alternativnim gorivima te primjeni inovativnih rješenja za upravljanje prometom. Riječ je o ulaganju iz Instrumenta za povezivanje Europe, financijskog mehanizma EU-a za potporu infrastrukturnim mrežama, kojim će se potaknuti 4,7 milijardi eura javnog i privatnog sufinanciranja. Tim ulaganjem neće se samo modernizirati europska prometna mreža, već će se i potaknuti gospodarska aktivnost te otvaranje radnih mjesta. Ove godine Komisija iz ukupnog iznosa od 2,7 milijardi eura dodjeljuje 1,8 milijardi eura 15 država članica koje ispunjuju uvjete za potporu iz Kohezijskog fonda [1] radi dodatnog smanjenja infrastrukturnih razlika.

Povjerenica EU-a za promet Violeta Bulc izjavila je: Potrebna su ogromna ulaganja u prometnu infrastrukturu. Novi val ulaganja usmjeren je na čiste, inovativne i digitalne projekte za modernizaciju europske prometne mreže. Danas smo korak bliže istinskoj prometnoj uniji te istodobno ispunjujemo potrebe građana, potičemo gospodarstvo i otvaramo radna mjesta. Pozivam dionike da ubuduće na najbolji mogući način upotrijebe preostala sredstva i da se koriste kombiniranim financiranjem radi maksimalnog učinka i iskorištavanja svih dostupnih sredstava.

Odabrani projekti uglavnom su usmjereni na strateške dionice europske prometne mreže („osnovna mreža”) da bi se osigurali najviši učinak i dodana vrijednost za EU. Najveći dio sredstava upotrijebit će se za razvoj europske željezničke mreže (1,8 milijardi eura), dekarbonizaciju i modernizaciju cestovnog prometa, razvoj inteligentnih prometnih sustava (359,2 milijuna eura) te uvođenje sustava upravljanja zračnim prometom (ATM) (311,3 milijuna eura).

Odabrane mjere uključuju vodeće inicijative kao što su modernizacija poljske željezničke dionice Białystok-Ełk dulje od 100 km, modernizacija sustava ATM-a u državama članicama EU-a, puno proširenje cestovnog tunela Karawanke koji povezuje Sloveniju i Austriju, razvoj mreža za brzo punjenje električnih vozila u Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Italiji.

Svi projekti odabrani su za financiranje u okviru konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga od 13. listopada 2016. Zaprimljeno je 349 prijava koje zajedno čine gotovo 7,5 milijardi eura zatraženog sufinanciranja.

Zahvaljujući tome Komisija je mogla odabrati najbolje projekte i zajamčiti ravnomjernu raspodjelu s obzirom na zemljopisni položaj i različite vrste prijevoza. Financijski doprinos EU-a daje se u obliku bespovratnih sredstava, za koje je stopa sufinanciranja između 10 % i 50 % prihvatljivih troškova projekta, ovisno o njegovoj vrsti i pozivu (do 85 % u okviru kohezijske omotnice).

Republika Hrvatska primila je potvrdu Europske komisije o odobrenju financiranja 15 prometnih projekata iz 3. Poziva CEF-a, u ukupnoj vrijednosti od 90.994.078,00 eura, od čega bespovratna sredstva, koja je Hrvatska dobila za provedbu ovih projekata, iznose 72.215.410,75 eura. Dvanaest projekata dobilo je maksimalni iznos sufinanciranja od 85 posto, a njih 9 Hrvatska će provoditi samostalno, dok će 6 provoditi u partnerstvu s ostalim zemljama članicama.Neki od projekata koji su odobreni na ovom, trećem Pozivu su: Unaprjeđenje i razvoj terminala za prihvat opasnog tereta u riječnoj luci Slavonski Brod, Nadogradnja infrastrukture luke Rijeka (Basin), Priprema dokumentacije za rekonstrukciju dionice željezničke pruge Oštarije-Škrljevo i dionice željezničke pruge Okučani-Vinkovci, Nadogradnja infrastrukture u luci Rijeka – cargo terminal Bakar, Nadogradnja infrastrukture u luci Rijeka – lučki komunikacijski sustav, Priprema Studije utjecaja na okoliš za rijeku Savu, Pridruživanje Croatia Airlines obitelji EGNOS, SESAR projekt Hrvatske kontrole zračne plovidbe, CROCODILE 3 Hrvatska i mnogi drugi.Odobrenjem ovih 15 projekata, Hrvatska ima odobreno ukupno 32 prometna projekta koji se sufinanciraju iz CEF-a, odnosno odobreno nam je projekata u ukupnoj vrijednosti 422.808.914,15 eura, čime smo na 93,05% iskorištenosti CEF instrumenta za promet. Podsjetimo, Republici Hrvatskoj, odnosno Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kao koordinatoru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) na dosadašnja dva poziva odobreno je 17 projekata sa ukupnim sufinanciranjem od 350.593.503,40 eura bespovratnih sredstava.

 

Sljedeći koraci

Države članice EU-a zastupljene u Koordinacijskom odboru Instrumenta za povezivanje Europe sad moraju službeno odobriti predloženu odluku o financiranju na sastanku 6. srpnja 2017. Donošenje službene odluke Komisije očekuje se krajem srpnja 2017. Nakon toga Komisijina Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) sastavit će i potpisati ugovore za dodjelu bespovratnih sredstava s korisnicima pojedinačnih projekata u drugoj polovini 2017.

Kontekst

U okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) iz proračuna EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. dostupno je 23,2 milijarde eura za sufinanciranje projekata TEN-T u državama članicama EU-a. Od toga je 11,3 milijarde eura namijenjeno projektima u državama članicama koje ispunjuju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda. U okviru godišnjih i višegodišnjih radnih programa određuje se skup prioriteta i ukupni iznos financijske potpore koja će se dodijeliti za svaki od tih prioriteta u određenoj godini.

Od 2014., prve programske godine u okviru CEF-a, triput su pokrenuti pozivi na podnošenje prijedloga (2014., 2015. i 2016.). Nakon poziva 2014. i 2015. dosad su potpisani ugovori za dodjelu bespovratnih sredstava za 452 projekta. Ti se projekti trenutačno sufinanciraju iz programa CEF-a u ukupnom iznosu od 18,7 milijardi eura. Pozivom iz 2016. iskoristit će se 92 % ukupnog proračuna CEF-a za promet, čime će se u gospodarstvo EU-a ukupno uložiti 41,6 milijardi eura.

U veljači 2017. pokrenut je još jedan poziv CEF-a za kombiniranje koji je otvoren za projekte u području prometne infrastrukture. CEF s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) i europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF) ima važnu ulogu u premošćivanju investicijskog jaza u Europi, što je jedan od glavnih prioriteta Komisije.

Dodatne informacije

Comments are closed